Dvadesetak godina u Hrvatskoj traje rasprava o radu ili neradu nedjeljama i blagdanima.
"Prijatelji" rada kroz svih 365 dana u godini pozivaju se na argument da neke djelatnosti, poput bolničke, vatrogasne, novinarske, obavezno moraju raditi nedjeljama, no pritom ne ističu da se rad na tim poslovima plaća više vikendom ili da zaposlenici imaju slobodne dane, dok rad nedjeljom brutalno pogađa trgovački sektor koji zapošljava ponajviše žene.
U većini hrvatskih trgovačkih centara radna nedjelja i blagdani su bez nadoknade ili slobodnih dana.
Od početka ovog rujna stvari su se počele mijenjati: dosad najuspješniji pothvat neradne nedjelje u Hrvatskoj je ostvaren obrnutim putem: umjesto da država jasno definira pojam (ne)radne nedjelje i blagdana, pa se onda propis "spušta" na lokalne razine, Općina Ivankovo u Vukovarsko-srijemskoj županiji prva je u državi u kojoj se neće raditi nedjeljom i blagdanima.
Načelnik Ivankova Marko Miličević, inače umirovljeni brigadir HV-a, izabran s Nezavisne liste, pojasnio nam je da nije bila riječ ni o kakvoj prisili nego je sve dogovoreno u razgovoru s jedanaest trgovačkih centara i pekarnica na području općine koja broji oko osam tisuća stanovnika.
- Nikakvih uvjetovanja niti nagodbe nije bilo. Analizirali smo trgovački sektor na području naše općine i zaključili da nikakve štete neće biti za trgovce i pekare koji ne rade nedjeljom, poslali smo pismo namjere vlasnicima, pozvali ih na razgovor i oni su prihvatili naše argumente.
Inicijativa je naša, iza nje nije stajala ni Crkva niti neke vjerske udruge, jednostavno smo željeli našim građanima omogućiti barem jedan dan odmora, koji će posvetiti svojoj obitelji, obavljanju vjerskih dužnosti, izletu ili spavanju, nama je svejedno.
Smatram da je tu riječ o civilizacijskom postignuću, dostojanstvu građana i osnovnoj humanosti, a ako se kao narod već smatramo velikim kršćanima, onda takve vrijednosti moramo i prihvatiti – navodi načelnik Miličević, dodavši da su nakon tri neradne nedjelje i građani izuzetno zadovoljni, nije bilo niti jednog prigovora.
- Već godinama se pokušava na državnoj razini postići dogovor oko neradnih nedjelja i blagdana, svi znaju kako su prisiljavanjem na neprekidni rad bez ijednog slobodnog dana ugrožene ponajviše radnice u trgovinama. Doista mi je bilo potresno iskustvo slušati priču jedne gospođe koja mi se pojadala da se na Veliku Gospu, a znamo što taj blagdan znači našim vjernicima, ne može pomoliti niti u jednom marijanskom svetištu jer uvijek radi. To nije pošteno ni ljudski.
Znamo i da su neradna nedjelja, pa čak i subota uvedene u pola zemalja Europske unije i opet se kod nas ne može postići konsenzus na državnoj razini. Pa ako ne može tim putem, onda bi bilo dobro da Vlada RH predloži zakon kojim bi se jedinicama lokalne samouprave omogućilo da procijene što je za njihove stanovnike najbolje – navodi načelnik Miličević, dodavši da će premijeru Plenkoviću uputiti inicijativu za promjenu zakona o ovom pitanju.
- Ako netko želi voziti u Zagreb kako bi nedjeljom obavio kupnju, na volju mu, ali tvrdim vam da se nikome ništa neće dogoditi ako jedan dan u tjednu ostane kući, poput građana mnogih naroda u EU-u.
Tvrdim vam da hrvatsko gospodarstvo ne ovisi o tome, mislim da je prije svega riječ o borbi konkurencije; kad bi prvih nekoliko odustalo od rada nedjeljom slijedili bi ih i ostali, ali nitko ne želi biti prvi, a lokalne samouprave se ne žele baviti time. E pa mi smo se pozabavili i uvjeren sam da će naši građani biti sretniji – kaže Marko Miličević.
Na području njegove općine vrata nedjeljom neće otvarati niti veliki trgovački lanci poput "Bose", "Patričara", "Boškovića", "Bote", ali i vrgoračke Mesne industrije "Pivac".
Član uprave obiteljske tvrtke Neven Pivac uvjeren je da bi neradne vikende danas podržala većina hrvatskih trgovaca, ne samo iz humanih razloga nego i zbog kroničnog nedostatka radne snage kao posljedice egzodusa hrvatskih radnika svih struka u zapadnoeuropske zemlje.
- Taj problem je sada osjetan a kroz vrijeme koje dolazi bit će neizdrživ. Odlaze ljudi na vrhuncu radnih sposobnosti, a oni koji ostaju ne žele raditi za hrvatske plaće.
Mi u proizvodnji i trgovini uočavamo što je problem, davanja državi za svakog radnika toliko su velika da je nemoguće pozitivno poslovati. Jedno od rješenja je kad poslodavac želi povećati plaću radniku da se ne povisuju davanja državi jer jednostavno ne možemo namiriti i jedno i drugo.
Poseban je problem kad želite pokrenuti ili održati proizvodnju u manjim sredinama poput Vrgorca ili Imotskog; davanja su vam ista kao u Splitu i Zagrebu, to je nemoguće – smatra Neven Pivac, koji je uvjeren da će neradne nedjelje vrlo brzo postati praksa u cijeloj Hrvatskoj.
Primjerom Ivankova zadovoljan je fra Bože Vuleta, čelnik Franjevačkog instituta za kulturu mira i jedan od osnivača hrvatskog Saveza za nedjelju, koji se petnaestak godina zalaže za pravo radnika na odmor.
- U Hrvatskoj cvjetaju nesigurni oblici rada; najčešće neplaćeni ili potplaćeni prekovremeni sati, radnik mora biti na raspolaganju 24 sata sve dane u tjednu...
Sve su to razlozi zbog kojih se događa zastrašujući egzodus radničke populacije, a u negativnostima posebno prednjači sektor trgovine. Rad nedjeljom ima negativne učinke na cjelokupni društveni život, počevši od obiteljskoga preko kulturnoga sve do sportskoga i općeg zdravlja pojedinaca, a u svemu tome najviše je pogođena ženska radnička populacija.
Žene su općenito slabije plaćene, među onima koji rade nedjeljom najviše je žena, rade u kadrovski podkapacitiranim poslovima, zbog odlaska na porodiljni dobivaju otkaze – nabraja fra Bože, dodajući kako bi nedjelja postala istog časa neradna kad bi poslodavci morali taj rad plaćati više ili dodjeljivati slobodne dane nakon radnog vikenda.
- Primjer koji navodite u općini Ivankovo pokazuje da postoji spremnost za ostvarenje cilja koji nije neostvariv ako je prisutna dobra volja. Nažalost, ljudi su obeshrabreni u traženju prava na neradnu nedjelju i blagdan, izgubili su vjeru da je to uopće moguće.
U Njemačkoj su neke jedinice lokalne samouprave pokušale obratni proces od ovog koji navodite, dale su na slobodu poslodavcima da odluče hoće li raditi nedjeljom, no na inicijativu njemačkog Saveza za nedjelju država je reagirala i zakon je izmijenjen pa je na razini cijele države nedjelja ostala neradna. Znači može se, ne treba odustati od cilja – zaključuje fra Bože Vuleta.
Kako (ne)rade drugi
U polovici država EU rad nedjeljom nije dozvoljen, primjerice u Njemačkoj, Austriji, Belgiji, Danskoj, Francuskoj, Grčkoj, Luksemburgu, Španjolskoj, Portugalu...
U Velikoj Britaniji i Wellesu radnik može odbiti rad nedjeljom, u Poljskoj će primjerice trgovački centri raditi sedam nedjelja godišnje, dok je u Italiji, Hrvatskoj, Mađarskoj, Češkoj i Slovačkoj ostavljeno na volju poslodavcu da određuje hoće li ili neće raditi nedjeljama.
U turističkim zemljama poput Španjolske postoje i kompromisi, prema kojem trgovine rade 12 nedjelja u ljetnom razdoblju i dvije nedjelje zimi. No u svim razvijenim državama u kojima postoji rad nedjeljom radnička je satnica osjetno viša ili za rad vikendom dobivaju slobodne dane u tjednu.