Nedavno smo objavili tekst da je trudnica s otoka Brača prošle srijede, u osobnom vozilu u kojemu se nalazila sa svojim suprugom, u garaži trajekta Jadrolinije koji plovi na relaciji Supetar - Split pobacila.
Dan prije tog trudnica, kojoj je prijetio kraj trudnoće, s Brača je u KBC Split stigla helikopterom Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, koji ju je "pokupio" u povratku s otoka Hvara, gdje je u Stari Grad išao po trudnicu koja se upravo porađala. Da bi je helikopter "pokupio" na Braču, trudnica je iz Supetra tog utorka morala doći u 19 kilometara udaljenu Milnu, jer Supetar nema helidrom.
U Split nije mogla taj utorak stići medicinskim gliserom, jer je bilo "puno mora" koje je "tuklo" gliseru u pramac i bio je jak vjetar, pa je bilo nemoguće i vrlo rizično isplovljavati gliserom.
U KBC-u Split trudnica je u utorak, kako nam je tada rekao prof. dr. sc. Marko Mimica, predstojnik Klinike za ženske bolesti i porode, dobila svu potrebnu, protokolima utvrđenu njegu, puštena je kući i savjetovano joj je da ostane u Splitu, kako bi u slučaju potrebe bila bliže bolnici. No, oni su odlučili vratiti se na Brač i sutradan, u srijedu je mlada trudnica u trajektu pobacila.
Kako to rade drugi?
Posljednjih 15-ak godina bilo je još sličnih slučajeva, o kojima smo pisali i u kojima gliser medicinskog prijevoza s otoka Brača zbog meteoroloških uvjeta nije mogao isploviti prema Splitu, pa su se morali dizati helikopteri, ili ako ni oni nisu mogli zbog vjetra poletjeti, morala se čekati redovita brodska linija.
Za to isto vrijeme, tih proteklih 15-ak i više godina, koja god vlast bila, sve su obećavale "brda i doline", obećavali su medicinske helikoptere, brze medicinske brodice i sva čuda svijeta, uvjeravajući javnost da će sve uskoro biti u najboljem redu i da će stanovnici otoka, ali i turisti, biti puno bolje, u slučaju, ne daj Bože potrebe, povezani s kopnom. Ali, kako onda, tako i sada, rekli bi "obećanje ludom radovanje". Ni onda ljudi po lošem vremenu nisu mogli isplovljavati, a ne mogu ni sada. I onda su morali čekati trajekt "Jadrolinije", a to moraju i sada, a i onda su morali letjeti u helikopterima HRZ-a kao što moraju i sada, jer Hrvatska nema medicinske helikoptere, odnosno HEMS sustav (Helikopterska hitna medicinska pomoć).
Kako je prijevoz pacijenata sređen u sličnim državama? Za primjer smo uzeli Grčku, koja također ima razvedenu obalu.
Grčka ima nekoliko tisuća otoka, od kojih je njih dvjestotinjak naseljeno. Ali za hitne slučajeve ta zemlja ima primjerene resurse. Nemaju oni "svemirske brodove", već imaju vojne helikoptere, kao i mi, imaju glisere, kao i mi, ali imaju i medicinske helikoptere, koje mi nemamo i koje mi, odnosno stanovnici otoka, zovemo čežnja.
- U slučaju potrebe s otoka se poziva Centar za Hitnu pomoć, koji se u Grčkoj zove "EKAV", u kojemu se odlučuje, zavisno o zdravstvenom stanju onoga kome je pomoć potrebna, gdje i kako će se pacijent prebaciti u bolnicu. U hitnim slučajevima kada je potreban helikopter, taj Centar ima svoje medicinske helikoptere koji su opremljeni svime potrebnim, kao vozilo Hitne pomoći, i koji polijeću tamo gdje je unesrećeni. Vrlo često u pomoć hitaju i helikopteri Ministarstva obrane koje oni stavljaju na dispoziciju, tipa Super Puma - govori nam Ada Bilić, Splićanka koja pola svoga života živi i radi u grčkom gradu Larissa.
Kada prijevoz prema kopnu mogu obaviti brzi gliseri s nekog od grčkih otoka, onda oni to rade, a kada ne mogu, tada "uskaču" helikopteri. Dakle, kao i kod nas, samo što oni imaju, a mi nemamo medicinske helikoptere.
- Sustav općenito funkcionira, a gliserima se ljude prevozi ako se smatra da nisu životno ugroženi. Nažalost, u Grčkoj se zbila i tragedija 2001. godine, kada je helikopter u kojemu je bila cijela medicinska ekipa i posada pao zbog loših meteoroloških uvjeta. Hitali su u pomoć čovjeku koji je imao infarkt na nekom od otoka. Prilikom leta helikopter je zbog nevremena pao i svi, uključujući i medicinsku ekipu, izgubili su život - kazuje Ada Bilić.
Što je našim medicinskih helikopterima i općenito s boljom povezanošću otoka s kopnom, upitali smo Ministarstvo zdravstva.
"Ministarstvu zdravstva odobrena je tehnička pomoć Europske komisije u okviru koje tim ugovorenih stručnjaka pomaže Ministarstvu pri izradi dokumentacije o javnoj nabavi, kao i kod uspostave HEMS operativnih baza. Na temelju intenzivnog rada stručnjaka Ministarstva zdravstva i vanjskih stručnjaka tvrtke PwC, ugovorenih preko Europske komisije, Ministarstvo zdravstva je raspisalo prethodno savjetovanje za nacrt dokumentacije o javnoj nabavi za usluge HEMS-a koje, sukladno Zakonu o javnoj nabavi i pripadajućem pravilniku, prethodi pokretanju postupka javne nabave.
Sve u ‘zlatnom standardu‘
Prethodno savjetovanje završilo je 13. siječnja te je u tijeku analiza zaprimljenih komentara i pokretanje javne nabave početkom veljače 2023. godine.
Planira se sklopiti ugovor s rokom pružanja usluga od sedam godina, ukupne procijenjene vrijednosti 63 milijuna eura s PDV-om. EU financira projekt s 10 milijuna eura, a iz državnog proračuna planirano je 53 milijuna eura. Helikopterske baze će se nalaziti u Zagrebu, Osijeku, Splitsko-dalmatinskoj županiji i Primorsko-goranskoj županiji sukladno Studiji iz 2018. godine i dodatnom analizom tima eksperata u okviru tehničke pomoći na projektu.
Od važnosti je napomenuti da odabrane HEMS baze imaju radijus pokrivenosti za cijelo područje RH u okviru zlatnog standarda. Paralelno s aktivnostima na pripremi i provedbi postupka javne nabave usluga, odvijaju se intenzivne aktivnosti na osiguranju uvjeta i potrebne infrastrukture na odabranim lokacijama za HEMS baze te se puna operativnost usluga planira početkom 2024. godine, a do njezine pune operativnosti koriste se helikopteri MORH-a na Krku i Divuljama te MUP-a u Dubrovniku".
Dakle, nakon odgovora iz Ministarstva zdravstva HEMS će u Hrvatskoj početi funkcionirati početkom 2024. godine.
Neće se samo letjeti HEMS-om prema našim otocima od početka 2024. godine. Prema onome što smo dobili iz MIZ-a, u tijeku je i uspostava hitne pomorske medicinske službe brzim brodicama, koja bi trebala još brže zaživjeti, već za 15-ak dana.
"U tijeku je i uspostava hitne pomorske medicinske službe brzim brodicama, projekta vrijednog više od 77 milijuna kuna, za koji je 85 posto sredstava osigurano iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a preostalih 15 posto iz državnog proračuna. Brodice će biti duge oko 15 metara i postizat će maksimalnu brzinu od 35 čvorova u roku od pet minuta od pokretanja pogonskih strojeva. Izgrađene od aluminijske legure, moći će ploviti i u najtežim uvjetima na moru, poput olujnog nevremena.
Brodice će svoje vezove imati u Dubrovniku, Malom Lošinju, Rabu, Supetru, Šibeniku i Zadru te se upravo očekuje isporuka prve brodice početkom veljače u Zadar, a preostalih pet brodica do kraja ove godine", kaže se u odgovoru MIZ-a.