Očekivani prelazak domaćih potrošača na online kupnju ukinut će u idućih 10 godina oko 25 posto radnih mjesta u hrvatskoj trgovini, procijenio je na okruglom stolu o digitalizaciji trgovine Joško Lozić s Kolegija za digitalnu ekonomiju zagrebačkog Tehničkog veleučilišta, piše Slobodna Dalmacija.
Ako se Lozićeva procjena primijeni na sadašnji broj zaposlenih u domaćoj trgovini od 190 tisuća radnika, ispada da bi do 2028. bez posla moglo ostati njih gotovo 50 tisuća.
Tri su, prema Loziću, ključna čimbenika koja će dovesti do ukidanja brojnih radnih mjesta u našoj trgovini.
– Prvo s čime treba računati je da digitalna trgovina nema isti proizvod kao klasična trgovina, što u korijenu mijenja tržište rada. To najbolje vidimo na primjeru američke glazbene industrije u kojoj je nakon prelaska na digitalne nosače zvuka ukinuto 95 posto radnih mjesta – upozorio je Lozić, navevši kao ostala dva faktora ukidanja radnih mjesta promjenu navika potrošača i daljnje tehnološke promjene.
Ipak bi izravni kontakt?
Dio sudionika okruglog stola – koji su zajednički organizirali Hrvatska udruga poslodavaca, Sindikat trgovine Hrvatske i zaklada "Friedrich Ebert" – nije se složio s Lozićevim procjenama, zastupajući stajališta da do otpuštanja u trgovini odjećom uopće neće doći jer će potrošači i dalje prije kupnje htjeti pogledati i isprobati odjeću, a da će, smatraju, u trgovini hranom, pićem i ostalim potrepštinama kompanije svoj rad prilagoditi zahtjevima kupaca bez velikih otpuštanja.
– U Njemačkoj velika većina kupaca u trgovačkim centrima i dalje voli plaćati u izravnom kontaktu s blagajnicama i izbjegavaju automatske blagajne – upozorila je Barbara Bindner iz sindikalne asocijacije Uni-Europa, koja okuplja oko sedam milijuna radnika. Florian Haggenmilleriz njemačkog sindikata Verdi, koji okuplja dva milijuna radnika iz uslužnih djelatnosti, naveo je kako je, unatoč dolasku Amazona i drugih digitalnih platformi za trgovinu u Njemačkoj, broj zaposlenih na digitalnim platformama zanemariv u odnosu na ostale sektore, a plaće i prava su im, istaknuo je, ispod svih kriterija.
Direktorica Udruge trgovine pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca Sanja Smoljak Katić skrenula je pozornost na podatak da online kupnja i drugi oblici digitalne trgovine u svijetu rastu sedam puta brže od prometa u klasičnoj trgovini.
– Reforme tržišta rada i obrazovnog sustava bit će nužne kako bismo se mogli nositi s izazovima trendova u trgovini – upozorila je, podsjetivši i na podatak da 16 posto svih zaposlenih u Hrvatskoj radi u trgovini, dok je taj pokazatelj za EU 10 posto.
Dekan Visokog učilišta Algebra Mislav Balković izrazio je uvjerenje kako će trgovci kod kojih većina potrošača danas kupuje biti nezaobilazni i u budućnosti, ali će, naveo je, doći do ukidanja radnih mjesta u administraciji, skladištima i ostalim uredima trgovačkih kompanija.
Robotizacija u skladištima
– Neće robot zamijeniti trgovca iza blagajne ili na info pultu, ali će robotizacija doći u skladišta, kao što je slučaj u Amazonu, gdje je 20 posto pakiranja i skladištenja robotizirano – smatra Balković, koji je demantirao raširene ocjene kako naši potrošači zaostaju za onima u razvijenim članicama EU-a u navikama online kupnje. Hrvatska je, naveo je dekan Algebre, trenutno u nekim dijelovima e-trgovine iznad europskog prosjeka, a njezin DESI indeks digitalne ekonomije i društva, upozorava, neznatno je niži od indeksa EU-a.
– Odlazak velikog broja mladih iz Hrvatske zasigurno će se odraziti na našu sposobnost da i dalje razvijamo digitalnu ekonomiju – upozorio je Balković.