Od proljeća 2021. u Europskoj se uniji ukida odvojeno ljetno i zimsko računanje vremena, a zemlje članice ubuduće će koristiti ono koje same odaberu: Za ljetno vrijeme 60 posto Hrvata

Pomicanju kazaljki definitivno je odzvonilo.

Iako će ovoga vikenda Hrvatska ponovno prijeći sa zimskoga na ljetno računanje vremena – i time si "ukrasti" jedan sat sna i nekoliko dana prilagodbe tijela na novi bioritam – ova će praksa potrajati još (samo) dvije godine. Od proljeća 2021. u Europskoj se uniji ukida odvojeno ljetno i zimsko računanje vremena, a zemlje članice ubuduće će koristiti ono koje same odaberu.

– Istraživanja pokazuju da je pomicanje sata povezano s većim brojem prometnih nesreća i nesrećama na radu. Šest je studija pokazalo i da u tjednu koji slijedi nakon pomicanja vremena raste broj infarkta. Ako se uzme u obzir da je riječ o golemoj populaciji, porast od nekoliko postotaka itekako je značajan – ističe u izjavi za Slobodnu Dalmaciju prof. dr. Viktor Čulić, ugledni internist i kardiolog sa Zavoda za bolesti srca i krvnih žila te voditelj Jedinice za znanstveni rad KBC-a Split.

Poremećeni san

On je svojedobno proveo istraživanje čiji su rezultati objavljeni u časopisu Chronobiology International, a koje je pokazalo da je prva četiri radna dana nakon proljetne promjene vremena rizik nastanka infarkta u populaciji koju pokriva splitski KBC povećan oko 30 posto. Na prosječnih desetak infarkta to je značilo dodatna tri, što nikako nije zanemariv broj.

– Čini se da je ovo proljetno pomicanje sata opasnije za tzv. kasne tipove ljudi, one koji se kasnije bude i koji se u naponu svježine nalaze poslijepodne i navečer. Biheviorističke studije pokazuju da nam tjedan dana treba da vratimo poremećeni san u normalu, da ukupna faza prilagodbe traje mjesec dana, a da tzv. kasnim tipovima treba čak i dulje. Ako se sve to uzme u obzir, definitivno je bolje ne pomicati sat – ocjenjuje dr. Čulić.

Kao liječnik, kaže da nema razlike hoće li Hrvatska odabrati ljetno ili zimsko računanje vremena. Osobno ipak preferira zimsko.

– Večernji sam tip, pa bi mi vjerojatno smetalo ako bismo ostali na ljetnom računanju vremena. Zimi bi dosta kasno svitalo, a i ljeti je za ovo naše podneblje zgodnije da se ranije smrači, da se kamen ohladi, pa da i noćni život počne ranije – kroz šalu će dr. Čulić.
 

Lea Maričić, magistrica psihologije iz Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Andrija Štampar", ističe da je, sa zdravstvene točke gledišta, doista problematična promjena računanja vremena: kada nje više ne bude, ljudi više ne bi trebali imati zdravstvene smetnje koje su uz nju vezane.

– Ljudi su "razdrmani" zbog te promjene u računanju vremena, bila ona unaprijed ili unatrag. Tlakaši, ljudi s glavoboljama i meteoropati su grupacije ljudi koje jače osjete te promjene cirkadijalnog ritma. To organizam teško podnosi i zato dolazi do smetnji. Kada jednom te promjene ne bude, neće biti ni tih smetnji. Naš je organizam takav da se na sve navikne nakon pet ili šest dana – ističe Lea Maričić.

Medicina, dakle, definitivno ne vidi neke velike prednosti u definitivnom odabiru zimskog ili ljetnog računanja vremena – važno je samo odabrati jedno i držati se toga, a ne svakih pola godine vrtjeti satove unaprijed ili unatrag i time vlastitu tijelu raditi pravi darmar.

Ugledni splitski intelektualac i lingvist prof. dr. Ivo Žanić dobro se sjeća rasprava koje su se prije više od trideset godina vodile uoči uvođenja ljetnog i zimskog računanja vremena.

Zora i brijanje

– Tada se dosta govorilo o brijanju: ako ranije svane, pojašnjavali su zagovornici promjene vremena, neće se trebati paliti svjetlo u kupaonici da bi se čovjek mogao obrijati prije odlaska na posao. Onda se tih pola kilovata množilo sa stotinama milijuna, i dobio se iznos koji će se uštedjeti kada se uvede ljetno računanje vremena. Bilo je i ostalih argumenata, no ovaj mi je ostao u sjećanju – kaže nam Žanić.

Tada se nije spominjao turizam, ali danas je, smatra on, to itekako važan element pri odluci hoće li Hrvatska odabrati zimsko ili ljetno računanje vremena.

– Čini mi se vrlo razložnim uvažiti turizam u ovoj raspravi. Siguran sam da postoji metodologija kojom turistički radnici, ekonomisti i prometni stručnjaci mogu izračunati pluseve i minuse oba modela, uvažavajući pritom naše unutarnje odnose, odnose sa susjedima, s emitivnim zemljama. Drago mi je da se tu uključuje racionalan argument, za razliku od nekih drugih naših rasprava, i ovo je prava prilika da se testira racionalnost planiranja u Hrvatskoj – ističe Žanić.

On se slaže da ljudi u Dalmaciji i na kontinentu žive u ponešto drukčijem ritmu – neke su stvari ipak određene klimom, načinom prehrane, tempom života – no to, smatra on, u odlučivanju o ovoj temi ne bi trebalo biti toliko relevantno.

– Turizam je za nas važan od šezdesetih, a danas je on postao egzistencijalno važan. Ako se slažemo da je turizam nacionalna stvar, onda naše mentalitetno-regionalne razlike ne bi trebale igrati veliku ulogu u konačnoj odluci o odabiru ljetnog ili zimskog računanja vremena – decidiran je Žanić.

Turistička vaga

Za hrvatske gospodarstvenike dvojbe nema: uvjerljiva većina njih malo toga dobrog je vidjela u pomicanju sata. Prema anketi koju je prošle godine provela Hrvatska gospodarska komora među svojim članicama, od 567 sudionika, njih čak 84 posto ih se negativno izjasnilo o promjeni u računanju vremena. Gotovo 90 posto hrvatskih poduzetnika predložilo je ukidanje pomicanja sata, a kao glavne argumente za to naveli su zdravlje ljudi, uštedu energije i funkcioniranje međunarodnoga tržišta.
Pritom se za ljetno računanje vremena odlučilo 60 posto ispitanika, dok je zimsko računanje odabralo njih 32 posto.

– S obzirom na značenje turizma u hrvatskom, a posebno dalmatinskom gospodarstvu, ovakva opredijeljenost i stav poduzetnika ne iznenađuju – ističe predsjednik HGK – Županijske komore Split Joze Tomaš.

Za razliku od naših susjeda Slovenaca, koji su, čini se, skloniji odabrati zimsko računanje vremena, jer je u njih turizam vezan uz "snježne", ne uz ljetne mjesece.