Istanbulska konvencija, čija je ratifikacija početkom ove godine izazvala burne sukobe na političkoj i civilnoj sceni, danas stupa na snagu. Konvenciju, koja se punim imenom zove Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, Hrvatska je ratificirala u travnju, predala je Vijeću Europe u lipnju, a počinje se primjenjivati 1. listopada, piše Jutarnji list.
Što će se danas konkretno dogoditi?
Ništa vidljivo, kažu naši sugovornici. Muškarci zbog Istanbulske sigurno neće masovno početi ulaziti u ženske toalete tvrdeći da se osjećaju kao žene, kao što su to na najprizemnijoj razini mjesecima tvrdili protivnici ratifikacije koja “uvodi rodnu ideologiju”, u hrvatski pravni sustav neće biti uveden “treći rod” niti će, na žalost, trenutno nestati obiteljskog nasilja i njegovih posljedica zahvaljujući izvrsnoj prevenciji, sankcioniranju i tretmanu žrtava koje Konvencija propisuje.
No, primjenom Istanbulske obvezali smo se primjenjivati najviše standarde zaštite žrtava te sankcioniranja i tretiranja počinitelja, a od današnjeg dana, ističe aktivistica Sanja Sarnavka, u tome ćemo biti i pomno nadzirani.
Konkretne mjere
- Od danas je i Hrvatska pod nadzorom GREVIO-a, posebnog međunarodnog tijela sastavljenog od stručnih osoba kojem je zadatak pratiti provedbu Konvencije. Davanje informacija GREVIO-u je obavezno, a prikuplja ih od državnih i nevladinih tijela. Nakon godinu dana morat ćemo tom tijelu podnijeti posebno izvješće i pokazati što smo učinili - poručuje Sarnavka.
Glavni koordinator provedbe Konvencije je Ministarstvo demografije ministrice Nade Murganić, a njezina provedba se, kažu nam u Ministarstvu, prije svega bazira na provedbi Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2017. do 2022. godine. Radi se o dokumentu koji propisuje niz konkretnih mjera s konkretnim rokovima provedbe, koje su u potpunosti bazirane na Istanbulskoj konvenciji - iza svake mjere precizno stoji na kojem se članku Konvencije temelji. Taj je dokument dodatno zanimljiv jer ga je Vlada jednoglasno, bez ikakvih reakcija, prihvatila još u rujnu 2017. godine, nekoliko mjeseci prije nego što je uopće započela rasprava o “rodno obojenoj” Istanbulskoj konvenciji.
U Ministarstvu tako navode kako već rade na implementaciji Konvencije, donose nove Protokole, organiziraju okrugle stolove, drže edukacije stručnjacima...
- Posebno ističemo ulogu Ministarstva u provedbi mjera usmjerenih prema pomoći žrtvama nasilja u obitelji, odnosno osiguravanju smještaja za žrtve nasilja kontinuiranom financijskom potporom radu 18 od ukupno 19 skloništa za žrtve nasilja u Hrvatskoj te financijskom potporom provedbi projekata organizacija civilnog društva koje rade na prevenciji pojave i suzbijanju različitih oblika nasilja u obitelji putem savjetovališta - navode u ministarstvu Nade Murganić.
Neke od najvažnijih odredbi Konvencije odnose se na tretman žrtava nakon nasilja i snažnu suradnju države s civilnim sektorom. Konvencija tako propisuje da žrtva mora biti adekvatno zbrinuta, da joj država mora osigurati pravno i psihološko savjetovanje, financijsku pomoć, stanovanje, obrazovanje, osposobljavanje i pomoć u pronalaženju zaposlenja te joj osigurati financijsko obeštećenje.
Upravo zbog ovih odredbi, tvrdili su u SDP-u, Istanbulska konvencija nije bila ratificirana ranije, u vrijeme Kukuriku Vlade, iako je bila potpisana još 2011. godine. Nije potpisana, objašnjavali su, jer je bila preskupa, osobito za krizno doba.
Malo zahtjeva
Situacija s pružanjem adekvatne pomoći žrtvama nasilja u Hrvatskoj je trenutno ovakva: iako se godinama ističe da je stambeno zbrinjavanje žrtava obiteljskog nasilja koje, najčešće s djecom, napuste nasilnika, ključni problem jer u suprotnom nemaju kamo te se moraju vratiti nasilniku, tijekom 2015. godine zahtjev za hitnim stambenim zbrinjavanjem podnijelo je pet (5) žrtava, a posebno Povjerenstvo osnovano za tu svrhu nije odobrilo - ni jedan.
Ravnateljica Vladina Ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac Radin, čiji je ured sunositelj provedbe Konvencije, stoga ističe kako je od ključne važnosti što je za provedbu Konvencije u proračunu osiguran novac i za ovu i za sljedeću godinu, i to u iznosu od 70-ak milijuna kuna godišnje.
- Radi se o sredstvima kojima će se prije svega osiguravati zaštita žrtava - kaže Štimac Radin.
Prigovori zbog interpretativne izjave o pojmu rod?
Prema svemu sudeći, Hrvatska bi u narednih nekoliko mjeseci mogla očekivati međunarodnu reakciju zbog načina na koji je ratificirala Istanbulsku konvenciju, sličnu onoj kakva je uslijedila nakon poljske ratifikacije.
Naime, Hrvatska je, uz ratifikaciju, Vijeću Europe poslala i posebnu interpretativnu izjavu, u kojoj je, među ostalim, ustvrdila da smatra kako “odredbe Konvencije ne sadrže obvezu uvođenja rodne ideologije u hrvatski pravni i obrazovni sustav ni obvezu promjene ustavne definicije braka” te kako će “Konvenciju primjenjivati uzimajući u obzir navedene odredbe, načela i vrednote ustavnog poretka RH”. Poljska, u kojoj je Istanbulska stupila na snagu 1. kolovoza 2015., jedina je uz Hrvatsku poslala sličnu izjavu, koja sadrži jednu rečenicu. Prilaganje izjava sličnog tipa Istanbulska konvencija ne dozvoljava, zbog čega je šest država potpisnica - Austrija, Finska, Nizozemska, Norveška, Švicarska i Švedska - uložilo prigovor na Poljsku, ustvrdivši da se radi o izricanju nedozvoljenih rezervi prema tekstu Konvencije.
Prvi prigovor Poljskoj uslijedio je sedam mjeseci nakon što je Konvencija tamo stupila na snagu.