Od anoreksije, bulimije i nespecifičnih poremećaja hranjenja u Hrvatskoj boluje više od 40.000 osoba, većinom djevojčica i mladih žena u dobi od 12 do 30 godina.
Dnevna bolnica za poremećaje prehrane u Psihijatrijskoj bolnici Sveti Ivan u zagrebačkom Jankomiru i Centar za poremećaje hranjenja BEA upozoravaju da su mladi sve ugroženiji poremećajima hranjenja. Naime, mnogobrojna istraživanja pokazuju da mlade djevojke i mladići sve ranije odlaze na dijetu jer su nezadovoljni svojom tjelesnom masom. Procjenjuje se da je svojom težinom nezadovoljno oko 40 posto dječaka i 50 posto djevojčica u dobi od 15 godina. Njihov broj iz godine u godinu raste.
„Poremećaj hranjenja je psihički problem s visokom smrtnošću i teškim tjelesnim posljedicama, pogotovo kod adolescentica. Taj poremećaj prate i mnogobrojne predrasude, a njegovim je posljedicama pogođena i cijela pacijentova obitelj. Budući da broj pacijenata raste, poremećaj hranjenja predstavlja ozbiljan javnozdravstveni problem“, ističe psihijatar Hrvoje Handl, voditelj
Dnevne bolnice za poremećaje prehrane u Psihijatrijskoj bolnici Sveti Ivan, jedine dnevne bolnice za liječenje oboljelih od anoreksije, bulimije i nespecifičnih poremećaja hranjenja u Hrvatskoj.
Osobama s poremećajem hranjenja i njihovim obiteljima nerijetko je prva adresa na koju se javljaju, Centar za poremećaje hranjenja BEA. Tamo se mogu uključiti u savjetovalište te edukativne radionice.
„Svakodnevni nam rad otkriva da su mladi pod sve većim pritiskom zbog fizičkog izgleda. Zbog toga je iznimno bitno raditi na osvješćivanju mladih o poremećajima hranjenja i njihovim posljedicama“, ističe mr. sc. Jelena Balabanić Mavrović iz Centra BEA.
Velik broj poremećaja hranjenja ishodište ima u dijeti. Mladi se kako bi bili što sličniji idealima ljepote koje nameću mediji, često odlučuju za odlazak na dijetu. Međutim, odlazak na dijetu nije bezazlen i dijete mogu biti izrazito štetne.
„Odlazak na bilo koju vrstu stroge dijete kod mladih adolescentica povećava rizik od razvoja poremećaja hranjenja 18 puta. Dijeta je nametnuti režim koji zahtijeva od osobe veliku samokontrolu. Svaka dijeta uvijek ima barem jednu, ako ne i više „zabranjenih namirnica“ koje osoba ne bi smjela konzumirati. Upravo je to ono što često izaziva suprotan efekt.
Osoba ima veliku želju konzumirati upravo tu namirnicu ili količinu hrane, a kada prekrši pravilo, osjeća se krivom i neuspješnom. To kod nekih psihički ranjivih pojedinaca otvara Pandorinu kutiju: osoba ima potrebu poništiti povraćanjem ili pretjeranim vježbanjem unesenu hranu ili količinu hrane te se može razviti bulimija. Ako pak osoba pak „uspješno” provodi dijetu, može postati pothranjena te nastupa anoreksija“, pojašnjava nutricionistica Maja Žanko iz Centra BEA.
U Dnevnoj bolnici za poremećaje prehrane u Psihijatrijskoj bolnici Sveti Ivan liječe se punoljetne osobe, pa najmlađe pacijentice dolaze već s 18 godina. Program u koji se uključuju, traje između tri i šest mjeseci, a obuhvaća terapijske sadržaje svakog radnog dana u tjednu. Kako bi se osoba uspješno izliječila, s njom radi multidisciplinarni tim od osam stručnjaka – od psihoterapeuta do kuhara.