Predsjednik Koordinacija liječnika obiteljske medicine Primorsko-goranske županije Leonardo Bressan bio je gost N1 Studija uživo i govorio o cijepljenju protiv koronavirusa, s naglaskom na cijepljenje djece u dobi od 12 do 16 godina.
Bresan kaže da cijepljenje u Primorsko-goranskoj županiji zasad teče dobro i da u toj županiji nije bilo većih problema s cijepljenjem.
Komentirao je i najavu zamjenice ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Ivane Pavić Šimetin o masovnijem cijepljenju djece.
“Ne znam odakle kolegici takva ideja, s obzirom na to da su nadležnosti unutar sustava primarne zdravstvene zaštite odavno utvrđene. Mi nismo odgovorni za zdravstvenu zaštitu školske djece i studenata. Sve preventivne mjere u koje svakako spada cijepljenje protiv zaraznih bolesti je u djelatnosti školske medicine. Ne znam zaista koja bi bila naša uloga u tome da mi radimo tuđi posao”, rekao je Bressan.
Kaže da je masovnije cijepljenje djece svakako dobra i pozitivna ideja koja ima za cilj zaštitu zdravlja ne samo djece nego i domaćinstva u cjelini.
“Znamo da su školska djeca, uz radno aktivno stanovništvo, populacija koja ima najviše dnevnih kontakata. Međutim, o tome je trebalo razmišljati puno ranije. Mi do sada imamo kvalitetnu sliku zdravstvenog stanja djece po pitanju zaraznih bolesti, zahvaljujući cijepljenjima koja se provode zadnjih 70 godina”, ističe.
Komentirao je i nepovjerenje prema cjepivu.
“Odakle dolazi nepovjerenje u sigurnost cjepiva? Riba smrdi od glave. Vrlo su kontradiktorni signali komunikacije kako iz Ministarstva zdravstva, tako i HZJZ-a”, smatra.
O sigurnosti samog cjepiva u populaciji, kaže da je po dostupnoj stručnoj literaturi sigurnost na sasvim zadovoljavajućoj razini.
“Pozitivni efekt daleko je veći od mogućih nuspojava”, ističe.
Govorio je o slučajevima upale srčane ovojnice kod dijela djece koja su primila cjepivo.
“Mi imamo sad samo početne informacije, po mom sudu radi se o djeci koji su već ranije imala loš zdravstveni temelj i organizam je otprije već bio oštećen. Kako bi stari Rimljani rekli, uz zrno soli može se kvalitetno zaštiti i takav pojas populacije”, kazao je Bressan.
Komentirao je Plenkovićevu izjavu da ne bi uložio više ni lipe u kampanju cijepljenja.
“Na sreću da se njega ne pita, mislim da se tu treba pitati zdravstvene stručnjake. Odgovornost je na Ministarstvu i HZJZ-u. Imamo uz to i HALMED, imamo iznad nje i EMA-u na razini Europe. I jedna i druga agencija pri mjesec dana su se o svemu tome jasno izjasnili. Kampanja cijepljenja je bila postavljena naglavačke. Mi rješavamo posljedice nečega što je loše krenulo”, rekao je.
U N1 Studiju uživo gostovala je i predsjednica KoHOM-a, Nataša Ban Toskić, te je govorila o mogućoj kampanji cijepljenja djece protiv koronavirusa.
Na početku je rekla kako ne može svaki obiteljski liječnik imati vlastiti stav o cijepljenju djece već da se moraju voditi preporukama Halmeda, WHO-a i EMA-e.
“Bilo bi doista neobično da svaki liječnik za sebe donosi sud. Držimo se dosadašnjih saznanja i preporuke. Kako sada znamo da je HZJZ donio preporuku da se cijepe i djeca od 12 do 15 godina, ali samo ona koja su u posebnom riziku i ona djeca čiji članovi obitelji su posebno ugroženi, kao liječnici ne možemo imati stav koji bi se od toga razlikovao.
Međutim, cjepivo je dobovoljno i o tome odlučuje roditelj. Mi smo od početka pandemije naglašavali da smo prenapregnuti i ako počne cijepljenje nadam se da će to preuzeti školski liječnici i HZJZ”, rekla je.
“Vjerojatno je došlo do greške u koracima HZJZ-a”
Ističe i kako ju ne zabrinjava samo to što su roditelji skeptični oko cijepljenja, već to što je populacija općenito skeptična. “Vidimo da je interes za cijepljenje jako pao, bojimo se četvrtog vala i prioritet je procijepiti odrasle”.
Odgovorila je i je li kampanja za promicanje cjepiva podbacila:
“Problem postoji i neki uzrok je očito do toga doveo. Kako cijeli program cijepljenja vodi HZJZ vjerojatno je došlo do greške u koracima s njihove strane. Doista kada se sluša što ljudi govore, najveći problem je bio u proukama koje su se slale, u dvostrukim kriterijima i gdje je opasnost od te bolesti relativizirana neki način. Mislim da se jedino javnozdravstvenom kampanjom i motiviranjem može utjecati na ljude”.
Rekla je i kako ne zna što bi ona napravila da poveća svijest o važnosti cjepiva.
“Kao liječnik mogu jedino osbnim primjerom pokušati ukazati da je cjepivo, iako je relativno novo i nepoznato, jedini izaz iz ove grozne situacije kojoj ne vidimo kraja, a posljedice su joj strašne, a još niti ne znamo kakve nas posljedice iščekuju. Mnoge bolesti s kojima smo se dosad borili, pogotovo kao obiteljski liječnici, šećerne, srčane, pale su u sjenu.
Pristup uslugama je bio ograničen i sada čekamo trenutak kada ćemo se suočiti sa svim tim bolestima koje su bile zanemarene, i navala je već sada odgromna postala na ordinacije. Ono što svaki pojedinac može je da se cijepi i da se pridržava epiemioloških mjera”, kaže.
Kaže i kako se roditelji još nisu počeli raspitivati o cijepljenju djece, ali da vjeruje da će sada početi nakon jučerašnjih istupa predstavnika HZJZ-a.
“Važno je znati da se radi o dobrovoljnom cjepivu i nema prisile. Pacijent ima pravo dobiti potpunu informaciju. Nije liječnik taj koji ima ulogu roditelja ili naredbodavca. Svatko svoju odluku donosi sam”, kazala je za N1.