Iako su potrebe za radnicima u ugostiteljstvu i turizmu u Hrvatskoj ogromne, a zbog manjka domaće te radne snage iz susjednih zemalja sve češće se okrećemo onoj iz dalekih azijskih zemalja, problemi ne staju samo na tome.
Kao i u drugim djelatnostima, sektor turizma i ugostiteljstva godinama je suočen s iseljavanjem kvalitetnih i obrazovanih mladih ljudi iz ove branše koji su sreću potražili "preko grane".
Nije to ništa čudno – iako nerijetko pišemo o visokim, a katkad i enormnim plaćama konobara, kuhara (osobito sve popularnijih šefova) i drugih radnika u turizmu na našem Jadranu – daleko je to od iznosa koji se slijevaju u džepove ovih radnika u brojnim europskim zemljama gdje su traženi kao "suho zlato".
Usporedbe su zanimljive i u kontekstu najnovije javne teme o besplatnoj prehrani u našim osnovnim školama i planovima resornog Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO) da se do 2027. godine i uvođenja jednosmjenske (a time i cjelodnevne) nastave u svim osnovnoškolskim ustanovama izgrade školske kuhinje i blagovaonice, a učenicima osiguraju topli, kuhani obroci.
To neminovno nosi za sobom i potrebu za dodatnim zapošljavanjem kuhara/ica i drugog osoblja za pripremu i serviranje hrane.
Pitanje je, međutim, kako ovu izuzetno traženu radnu snagu privući u škole, kada je prosječna plaća školske kuharice u ovom trenutku, prema podacima MZO-a, 5356 kuna ili oko 711 eura neto. Pogotovo stoga što tu radnu snagu ne može zadržati ni domaći realni sektor jer je odlazak sve češća opcija.
Bolje plaćeni i u Sloveniji
U tom kontekstu zanimljivo je pogledati usporedbu plaća u ugostiteljstvu i turizmu u zemljama eurozone koju je, na temelju podataka portala MojaPlaća i Paylaba, izradio i ovih dana objavio portal MojPosao. Dodajmo kako je Paylab slovačka platforma za istraživanje plaća koja prikuplja podatke o primanjima i bonusima zaposlenika na različitim pozicijama diljem svijeta. Paylabov partner u Hrvatskoj Tau-online upravlja portalom MojPosao i servisom za plaće MojaPlaća.
- Ulaskom Hrvatske u eurozonu počele su i sve češće rasprave o visini plaća u ostalim zemljama eurozone. Do sada su se u medijima najčešće mogle vidjeti usporedbe općih, prosječnih mjesečnih plaća. Kako bismo dublje ušli u same podatke, odlučili smo napraviti usporedbu plaća u jednom od najtraženijih sektora na tržištu rada - turizmu i ugostiteljstvu - objašnjavaju s portala MojPosao.
Analizirani su podaci o prosječnoj bruto plaći u turizmu i ugostiteljstvu u Hrvatskoj te nekoliko drugih zemalja, od susjedne Slovenije do nama konkurentskih turističkih zemalja (Grčka, Španjolska, Italija) te onih u koje Hrvati najčešće emigriraju (Njemačka, Austrija, Irska), kao i u Slovačkoj.
Brojke tu nikako nisu na našoj strani – na primjer, prosječna bruto mjesečna plaća konobara u Lijepoj našoj, pokazuju ti podaci, iznosi 1035,19 eura (758 eura neto), dok su u nekim zemljama za isti posao dvostruko i više plaćeni: u Njemačkoj u prosjeku dobivaju 2495 eura, u Austriji 2412 eura, a u Irskoj 2347 eura bruto. Od analiziranih zemalja manje od naših imaju samo konobari u Slovačkoj (987 eura bruto), a bolje su plaćeni i oni u Sloveniji (1419 eura bruto).
Chefovima i do 2207 eura bruto
Nešto boljoj zaradi u turizmu i ugostiteljstvu u Hrvatskoj mogu se nadati kuhari koji, prema ovoj analizi, imaju prosječna mjesečna bruto primanja u visini od 1282,25 eura (oko 909 eura neto), dok šefovi kuhinja mogu "dogurati" do prosječnih 2207 eura bruto (1474 neto). Ali, što je to prema zaradi u drugim zemljama!
Prosječna mjesečna primanja "običnih" kuhara u Njemačkoj veća su i od naših šefovskih i dosežu 2784 bruto eura, u Irskoj 2539, a u Austriji 2499 eura. Iznad nas su i Španjolci s prosječnih 1588 eura, Grci s 1348 te Slovenci s 1394 eura bruto plaća kuhara. Pizza majstor u Hrvatskoj u prosjeku je plaćen 1400 eura bruto (981 euro neto), a primjerice, u Njemačkoj dvostruko više - 2865 eura bruto, a slično i u Irskoj (2710 eura).
Što tek reći za šefovske plaće koje se u Njemačkoj kreću do visokih 4214 eura bruto, i to u prosjeku! Naši šefovi, pak, bolje su plaćeni od onih u Slovačkoj (1537 eura bruto), Sloveniji (1832 eura) i Grčkoj (2142 eura).
Slabije plaćeni za ista radna mjesta su i hrvatski booking agenti (u prosjeku mjesečno zarađuju 1171 euro bruto ili 841 euro neto), dok u Njemačkoj za isti posao zarade u prosjeku gotovo trostruko više (3030 eura bruto mjesečno) te tek nešto manje u Austriji i Irskoj.
Iznad su po primanjima i booking agenti u Italiji (1930 eura bruto), Španjolskoj (1753 eura), Sloveniji (1546 eura), a neznatno lošiji tek Slovaci (1054 eura bruto).
Ni u drugim djelatnostima nismo se baš proslavili: primjerice, naši recepcionari u prosjeku mjesečno zarađuju 1072,82 eura bruto (781 euro neto), ispod su jedino Slovaci s prosječnih 967 eura bruto, a ponovno odskaču Nijemci, gdje recepcionari mjesečno u prosjeku zarađuju 2399 bruto eura.