Iz državnog se vrha posljednjih dana hvale kako su novim Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima spasili prezadužene građane i u potpunosti deblokirali preko 50 tisuća njih.
Fina je, naime, sukladno novim propisima, počela s deblokiranjem svih onih koji su ovršeni dulje od tri godine, a više od šest mjeseci nisu imali nikakvog prometa po računima.
Ono što se, međutim, stalno stavlja u drugi plan jest da im time dugovanje nije oprošteno ni izbrisano budući da ovrhovoditelji imaju pravo, ukoliko ne žele odustati od svojih potraživanja, podnijeti novi zahtjev za provedbu ovrhe, i to u neograničenom roku.
Redovi vjerovnika
- Ovih 50.695 građana koji su trenutačno deblokirani su ili nezaposleni ili mrtvi. Što se tiče druge kategorije, dakle preostalih 225.322 građana koji imaju više ovrha i uglavnom uredna primanja, njima su prekinuti ovršni postupci iz drugog, trećeg i četvrtog naplatnog reda vjerovnika, dok im se ovrha iz prvog naplatnog reda nastavlja provoditi.
Ništa spektakularno, u svakom slučaju. Da se premijer Andrej Plenković doista imao čime pohvaliti, sam bi iznio podatke o deblokiranima, a ne bi to prepustio čelnicima Fine - drži Mario Strinavić, tajnik Udruge blokiranih.
Ovrhovoditelji će, inače, morati platiti novi zahtjev za pokretanje ovrhe, odnosno predujam, no iz Fine nam ni u roku od tri dana nisu precizirali koliko će ih to točno koštati. Doznajemo, međutim, kako će cijena predujma varirati ovisno o visini glavnice, dakle, bit će veća što iznos potraživanja prema ovršeniku bude veći.
- Država se nada kako će to možda odvratiti ovrhovoditelje od daljnjeg inzistiranja na naplati ovrhe, u što čisto sumnjam. Rijetki među njima će se odreći svojih potraživanja, a već za tri mjeseca će se vidjeti da sam bio u pravu. Ovi koji su trenutačno deblokirani, shvatit će da nisu spašeni čim dobiju prvu plaću na koju će im sjesti ovrhovoditelj s nanovo pokrenutom ovrhom - drži Strinavić koji, kao dobre strane novog Zakona, navodi to što je država dala ovlasti Fini da riješi problem nenaplativih ovrhi, kao i to da će se na ovaj način riješiti problem brojnih dvostrukih ovrha koje su dobivali građani.
Iskra Maras Jelavić iz splitskog Savjetovališta za zaštitu potrošača smatra da novim zakonskim propisima ovršenici dobivaju tek jedan "time out".
- Budući da će, prekidom ovršnog postupka, ovrhovoditelji gubiti redoslijed u naplati, moglo bi se dogoditi to da oni u većoj mjeri počnu prodavati svoja potraživanja agencijama za naplatu dugova. Na takav bi se potez prije svega mogle odlučiti banke zbog mase tzv. loših kredita. Najbolje što se može dogoditi jest da se ovrhovoditelji odluče na oprost duga kako bi dobili poreznu olakšicu. Treba reći i da oni imaju pravo promijeniti sredstvo ovrhe, ali kako to moraju tražiti sudskim putem, sumnjam da će ići na ovu opciju - drži Iskra Maras Jelavić.
Isknjiženi dug
Prema najnovijim podacima Fine, ukupan iznos tzv. isknjiženog duga, odnosno onog po kojem je Fina prestala provoditi ovrhe je 49,43 milijarde kuna. Najveći dio toga otpada na banke - 11,93 milijarde kuna, središnju državu (3,51 milijardu kuna), potom leasing i factoring društva (960 milijuna kuna), osiguravajuća društva (940 milijuna kuna), telekomunikacijske tvrtke (790 milijuna kuna)...
To su redom iznosi glavnica koji su, naravno, značajno veći kad im se još pribroje kamate, tako da je uistinu teško povjerovati da će ih ovrhovoditelji jednostavno otpisati.
Četiri dalmatinske županije
Broj ovršenika Broj deblokiranih
Splitsko-dalmatinska 20.205 5428
Zadarska 8605 2271
Šibensko-kninska 5217 1331
Dubrovačko-neretvanska 4408 1202