Vlada je na telefonskoj sjednici u utorak donijela odluku o povlačenju šest zakona iz hitne saborske procedure, kojima se od početka 2020. omogućava puno starosno umirovljenje uz 15 godina staža sa 65 godina života, uz mogućnost dobrovoljne odluke radnika da bez dogovora s poslodavcem nastavi raditi do 68. godine života.
"Vlada će navedene zakonske prijedloge dodatno razmotriti sa socijalnim partnerima, te ih potom uputiti u redovnu proceduru", stoji u obrazloženju odluke Vlade, a radi se o prijedlogu izmjena Zakona o radu, Zakona o državnim službenicima, Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.
Razlike među sindikatima
Savez samostalnih sindikata Hrvatske pozdravio je ovu odluku Vlade, navodeći kako su u otvorenom pismu predsjedniku Vlade poručili da bi bilo racionalno i odgovorno odustati od usvajanja izmjena ovih zakona u hitnom postupku, te kako je potrebno provesti prethodnu procjenu učinaka propisa i, prema potrebi, predvidjeti prijelazno razdoblje primjene za sve ili pojedine djelatnosti.
"Također smo istaknuli da je pri cjelovitom sagledavanju mogućih rješenja za ostvarivanje dogovorenih ciljeva potrebno razmotriti i samu opravdanost zakonske norme o automatskom prekidu radnog odnosa zbog toga što je radnik navršio određenu dob, odnosno stekao uvjete za mirovinu. Naime, u većini zemalja članica Europske unije ne postoji zakonska odredba o automatskom prekidu radnog odnosa zbog dobi i/ili stjecanja uvjeta za mirovinu, dok se u nekima, poput Poljske, Austrije i Slovenije, to čak smatra izravnom diskriminacijom radnika na osnovu dobi", navodi se u reakciji SSSH.
Za razliku od SSSH, koji, među ostalim, zahtijeva da uopće nema dobne granice za zakonski obvezno umirovljenje, sindikati visokog obrazovanja su tražili od Vlade da ukine mogućnost dobrovoljnog ostanka u svijetu rada do 68. godine života (bez obzira na stav poslodavca), jer će to onemogućiti napredovanje mladih znanstvenika.
Veliki dio ekonomskih analitičara smatrao je kako bi takva odredba onemogućila rješavanje problema viška zaposlenih u državnim službama, jer bi većina zaposlenih ostala raditi do 68. godine. Najveće nezadovoljstvo dolazilo je, pak, od Hrvatske udruge poslodavaca, a posebno su bili nezadovoljni činjenicom da radnici mogu ostati dobrovoljno nakon 65. godine života raditi bez dogovora s poslodavcem.
Nezadovoljni poslodavci
"HUP-u je neprihvatljivo da se cjelokupan teret i troškovi rada u tom razdoblju života radnika, kao i lažnih bolovanja, svaljuju na tvrtke, ali i radnike koji će pošteno i angažirano do kraja odrađivati svoje poslove. Sadašnji prijedlog omogućava radnicima da prisile poslodavca na isplatu otpremnine ili da njega i državu opterete troškovima bolovanja iduće tri godine. Ne možemo se oteti dojmu da država želi trošak odluke usvajanja inicijative '67 je previše' prebaciti na poslodavce", rekla je ovog tjedna u intervjuu za "Jutarnji list" Gordana Deranja, predsjednica HUP-a. Davor Majetić, glavni direktor HUP-a, u srijedu nam je rekao kako se sada nada da će Vlada uvažiti stavove HUP-a i da očekuje kvalitetnu raspravu socijalnih partnera na tu temu.
A prema izjavi Branka Bačića, glavnog tajnika HDZ-a, izmjene bi mogle ići u pravcu zahtjeva HUP-a. "Sinoć na klubu zastupnika i u razgovoru s predsjednikom Vlade odlučili smo da se povuče iz hitne procedure i pozove ponovno za stol socijalne partnere, sindikate i HUP i nađemo način kako omogućiti da ljudi ostanu na tržištu rada, ali da to ne pada samo na leđa poslodavca", kazao je Bačić u Saboru i dodao da trebaju vidjeti kako to napraviti a da se odluka o ostanku na tržištu rada ne svodi samo na jednostranu odluku radnika.