Nagli pad temperature, zahlađenje i minusi u zraku obrali su dalmatinske voćnjake.
Zbog zahlađenja neuobičajenog za ovo doba godine smrznuli su se cvjetovi trešanja pa je već sasvim izvjesno da ovog proljeća nećemo moći uživati u domaćim trešnjama iz Dalmatinske zagore. A hrvatske tržnice neće ostati samo bez trešnje tugarke – mraz je ugrozio i jabuke, šljive, smokve, breskve, pa čak i mandarine. Ako temperature nastave padati, a prognoze kažu da hoće, u problemima bi se mogli naći svi poljoprivrednici, bez obzira imaju li proizvodnju na otvorenom ili proizvode povrće u staklenicima u kojima su instalirani sustavi grijanja. Najavljene temperature od pet stupnjeva ispod nule teško će podnijeti mlado povrće, krastavci, rajčice i paprike, kojima je za rast potrebna optimalna temperatura. Vinogradari su u nešto boljoj poziciji jer loza nije "otvorila", premda niske temperature uvelike ugrožavaju rane sorte na osunčanim padinama gdje je već odavno krenula vegetacija.
Voćar Mate Rađa u samo jednu noć ostao je bez uroda trešanja i šljiva u svom voćnjaku u Ogorju.
– Ma neće biti trešanja ni za zobati – kaže nam Mate.
Ni vatra ne pomaže
– Snijeg i ledena kiša uništili su više od 100 stabala šljiva i 200 stabala trešanja, koje su bile u punom cvatu. Koja je to lipota bila, a sada nema ništa, jad i tuga. Ako se spase stabla, biće dobro, ali se bojim kako će na kraju završiti – kaže nam.
Nije ovo bio klasičan proljetni mraz već snijeg i ledena kiša koji su smrznuli pupove i cvjetove. Pupovi koji su bili puni soka smrznuli su se. Sada je prisutna trulež na stablima i, umjesto da razmišlja kako će obrati i prodati šljive i trešnje, sada mu je jedina briga kako spasiti voćnjak koji je godinama podizao. A propalo mu je, malo je reći, sedam tona šljiva i više od 2,5 tona trešanja.
Nažalost, kada ovakva elementarna nepogoda poput proljetne ledene kiše mrazom okuje voćnjak, ništa ne pomaže. Profesionalna sredstva poput atomizera za zagrijavanje voćnjaka su nemoćna, a nije od koristi ni paljenje vatre.
– Paljenje vatre u kantama bi bilo od koristi da su obični mrazovi. U kantu se stavi slama i motorno ulje. Zapali se ispod stabla i to dimi i zagrijava zrak. Ali protiv ledene kiše, ne možete se boriti – kaže nam Mate, koji naglašava da su "lovci na mraz" jako skupi i u Dalmaciji, gdje je manja proizvodnja, jednostavno nisu isplativi.
– Takav stroj košta više od 150 tisuća kuna i koliko znam upotrebljava se u voćnjacima u kontinentalnom dijelu, a poljoprivrednici su ih nabavljali uz pomoć EU fondova – govori nam.
Primjena "anti-frost" sustava u dalmatinskoj poljoprivredi nije razvijena – potvrđuje nam i agronom Robert Doko, ističući da su poljoprivrednici ovih dana itekako zabrinuti za svoje nasade.
Osim voćaka koje su propupale, ugroženi su i nasadi lubenica u dolini Neretve. Kako bi ih spasili, poljoprivrednici ih pokrivaju agril folijom protiv smrzavanja, ali ni to nije učinkovito u uvjetima od nekoliko stupnjeva ispod nule, koliko se za četvrtak ujutro najavljuje u dolini Neretve.
– Poljoprivrednici su s pravom zabrinuti za svoje nasade. Najugroženiji su voćnjaci u kojima nema mogućnosti za zagrijavanjem dok se ljudi u plastenicima snalaze na različite načine, a jedna od mogućnosti je i cjelonoćno mikrorasprskavanje vode koja podiže temperaturu u plasteniku – pojašnjava Doko.
Koliko god poljoprivrednici bili pripremljeni, proljetni mrazovi ih uvijek iznova iznenade. Posljednjih godina nešto se događa i s klimom, pa imamo ekstremne hladnoće u proljeće – naglašava Doko.
Kao da se sve zlo ovoga svijeta sručilo na poljoprivrednike. Najprije COVID pa sad i mraz – komentirali su pojezerski vinogradari hladnoću koja ih je zadesila.
– Propupale su bijele sorte, zlatarica i chardonnay. Na njima će biti velika šteta. U Božje ruke, protiv ove nepogode ne možemo se boriti. Ovakva hladnoća nije zadesila naš kraj od 1986. godine. I nije samo stradala loza već i nasadi jabuka – kaže nam Ivan Petrušić, poljoprivrednik iz Otrić-Seoca.
Odoše i jabuke
Čini se da bi ove godine mogli ostati i bez domaćih jabuka, poglavito sorti idared, granny smith, pink, koje su već propupale.
– U pogledu zaštite voćnjaka od mraza učinjeno je malo ili ništa. Nismo iskoristili sredstva iz EU fondova, u voćnjacima su se mogli postaviti sustavi orošavanja koji su najučinkovitiji protiv mraza – ističe proizvođač jabuka Željko Ledinski, inače predsjednik Kriznog stožera Hrvatske voćarske zajednice, koji je do sada više puta upozoravao na uvoz jabuka niže kvalitete dok domaći voćnjaci propadaju, jer poljoprivrednici odustaju od proizvodnje.
Nažalost, u ovoj elementarnoj nepogodi prouzročenoj mrazom i niskim temperaturama ni osiguranja nasada nisu od velike pomoći.
Zbog visokih troškova proizvodnje tek rijetki poljoprivrednici osiguravaju svoje voćnjake od šteta od mraza, dok ih većina osigurava od tuče tijekom ljetnih mjeseci. Međutim, i oni koji su osigurali nasade od proljetnog mraza ove godine su loše prošli, jer osiguranja isključivo pokrivaju štetu nastalu od mraza na usjevima nakon 10. travnja. A kako je ovaj mraz došao tri-četiri dana ranije, nemaju pravu na odštetu.
Lovac na mraz – najtraženije je oruđe u poljoprivredi ovih dana. Nažalost, samo ga rijetki imaju, i to uglavnom u kontinentalnom dijelu dok dalmatinski voćari nisu ulagali u zaštitu od mraza, premda bi i o tome valjalo ozbiljno razmisliti jer klima se mijenja i proljetni mrazovi i minusi ne zaobilaze ni Dalmaciju.
Cijena "lovca na mraz" je oko 20 tisuća eura, što je iznimno veliko ulaganje koje bez pomoći poljoprivrednici teško mogu sebi priuštiti.