Ministar pravosuđa Davor Bošnjaković jučer je, komentirajući osuđujuću presudu i bijeg Zdravka Mamića, pokazao zavidnu razinu nezainteresiranosti i(li) neupućenosti.
Na novinarsko pitanje ponovio je tezu koju je dan ranije izrekao njegov kolega iz susjedne države, ministar sigurnosti BiH Dragan Mekić, o tome da će BiH reagirati kada protiv Mamića presuda postane pravomoćna, u kojem slučaju osuđeni može izdržati kaznu zatvora u susjednoj državi.
- Donesena je prvostupanjska presuda, najavljena je žalba, nakon toga ćemo vidjeti kakva će biti odluka Vrhovnog suda. Situacija je trenutno ovakva, postoje određeni instituti međunarodne pravne pomoći pa ćemo vidjeti - kratko je kazao ministar Bošnjaković novinarima.
Njegov kolega iz BiH je dan ranije kazao nešto slično, ustvrdivši da BiH ne izručuje svoje državljane.
No, istina je da ne postoji niti jedan propis koji bi branio vlastima BiH da uhite i izruče Zdravka Mamića, dok ih jedan propis na to izričito obvezuje: Sporazum o izručenju potpisan između Hrvatske i BiH 2012. godine, i koji kao da je napisan baš za ovaj slučaj.
Nema zapreka
Riječ je o sporazumu o izručenju vlastitih državljana protiv kojih je pokrenut kazneni progon ili su pravomoćno osuđeni.
Sporazumom je jasno definirano da se odnosi kako na pravomoćno osuđene osobe, tako i na one protiv kojih je tek pokrenut kazneni postupak.
U Hrvatskoj, a i u BiH, kazneni postupak počinje otvaranjem sudske istrage. Iako je sporazum prije svega sklopljen za kaznena djela zločinačkog udruživanja, korupcije i pranja novca, u čl. 8 Sporazuma, navodi se i da se odnosi i na sva teška kaznena djela za koja je zapriječena kazna od 10 i više godina zatvora.
Bitno je jedino da je riječ o kaznenom djelu koje se progoni u obje države. Sporazum je ratificiran u obje države i stupio je na snagu, kako u Hrvatskoj, tako i u BiH, objavom u službenim glasilima 6. ožujka 2014. godine.
Prethodno je Hrvatska izmijenila Ustav kako bi omogućila izručenje svojih državljana, a BiH to nije ni trebala učiniti.
Ustav BiH niti u jednom jedinom retku ne spominje pitanje izručenja državljana BiH. U susjednoj državi to je pitanje regulirano Zakonom o kaznenom postupku. Taj zakon zaista zabranjuje izručenje vlastitih državljana, ali uz jednu važnu ogradu: u čl. 415. se navodi kako se propisi o zabrani izručenja državljana BiH ne odnose na slučajeve koji su drukčije regulirani međudržavnim sporazumima:
"Izručenje osumnjičenih, odnosno optuženih ili osuđenih osoba iz Bosne i Hercegovine u drugu državu vrši se po odredbama ovog zakona, ako zakonom Bosne i Hercegovine ili međunarodnim ugovorom nije što drugo određeno."
Šute ili malo kažu
Hoće li Hrvatska zatražiti izručenje Zdravka Mamića po važećem Sporazumu, upitali smo jučer Ministarstvo pravosuđa na čijim je internetskim stranicama, kao i stranicama Ministarstva pravde BiH, Sporazum uredno objavljen kao ratificiran i važeći?
Zanimalo nas je i da ministar pojasni svoju izjavu o tome da treba čekati pravomoćnu presudu.
- Zahtjev za izručenje postavlja se na zahtjev pravosudnog tijela. U ovom trenutku Ministarstvo pravosuđa nije zaprimilo takav zahtjev - odgovorili su u Ministarstvu.
- Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković u svojoj izjavi, kao član Vlade RH i izvršne vlasti, nije htio ulaziti u analizu i kalkuliranja vezano za kazneni postupak koji je još u tijeku, odnosno u fazi nepravomoćne sudske presude. Ako će nadležno pravosudno tijelu zahtijevati postupanje ovog Ministarstva, Ministarstvo pravosuđa će sukladno nadležnosti i zakonodavnom okviru, tako i postupiti – odgovorili su iz Ministarstva.
Nadležno tijelo koje bi trebalo inicirati postupak izručenja je Državno odvjetništvo. Pitali smo ih hoće li i kada to učiniti, ali nismo dobili nikakav odgovor.
Budu li, dakle, tijela susjedne države postupala po potpisanom Sporazumu, od trenutka kada Hrvatska raspiše međunarodnu tjeralicu Zdravko Mamić više ne bi mogao napustiti BiH, a da ne bude uhićen na granici. Izručenje bi potom mogao izbjeći samo ako kojim slučajem sud u BiH zaključi kako kaznena djela za koja je osuđen u Hrvatskoj, nisu kaznena djela u BiH.
Mamić je na šest godina i šest mjeseci zatvora osuđen zbog zloupotrebe položaja i ovlasti. Isto djelo postoji i u Kaznenom zakonu BiH, u kojem je zapriječena kazna od najmanje tri godine (dakle moguća je kazna i više od deset godina) u slučaju kada je počinjena šteta veća od 50.000 konvertibilnih maraka, što je u slučaju Zdravka Mamića nesporno. Presudom suda u Osijeku dužan je vratiti 52 milijuna kuna.
Jelavić, Jelić i Knezović
Sporazum o izručenju se pri tom ne odnosi na kazneni progon zbog ratnih zločina, i ne vrijedi retroaktivno, odnosno za postupke koji su započeti prije njegova stupanja na snagu.
To je razlog zbog kojeg Hrvatska ne izručuje nekoliko bjegunaca koje traže vlasti BiH, poput Ante Jelavića, bivšeg predsjednika HDZ-a BiH i člana Predsjedništva BiH, Zlatana Mija Jelića, generala HVO-a i HV-a (optužen je za ratne zločine) i Olivera Knezovića, osumnjičenog za ubojstvo navijača NK Sarajeva 2009. godine u Širokom Brijegu.
