NOVO
Na groblju svetog Mikule na Musteru, s pogledom na rodnu Komižu, Biševo, Svetac i jadransku pučinu, pokopan je jučer Jakša Fiamengo, pjesnik, novinar i akademik.
Sprovodne obrede predvodio je Jurica Huljev, komiški župnik. Nad Fiamengovom grobnicom pjesmu "Oporuka" pročitao je Marjan Nejašmić Banić, glumac splitskoga Hrvatskoga narodnog kazališta. A pjesmu "Na kraju uvijek čeka Komiža" kazivao je Milan Lakoš, glumac Hvarskog pučkog kazališta.
U ime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, čiji je Jakša Fiamengo bio član, oprostio se akademik Tonko Maroević.
– Okupili smo se, dakle, da iskažemo zahvalnost čovjeku koji je za nas opjevao ambijente i prostore, osobnosti i zgode što nas vezuju uz mali starinski svijet autentičnog sredozemnog predznaka. Okupili smo se također da otplatimo dug piscu koji je sačuvao atmosferu i genius loci nekadašnje Dalmacije, one kakve se neki sjećamo iz vlastita djetinjstva, a kakvu ostali zamišljaju iz neke idealne perspektive i emocionalne rekonstrukcije. Okupili smo se, jednostavno, poneseni potrebom da još jednom budemo uz autora koji je umio naći prave riječi za osjećaje ljubavi i tuge, zanosa i čežnje, a pogotovo skladnu melodiju i primjeren izraz za doživljaj punine življenja.
Književnost, a posebno pjesništvo, na hrvatskome jeziku bili bi znatno siromašniji bez Fiamengove kreativne dionice, koja je znala očuvati slojevitost što ide od Marulića i začinjavaca, koja se umjela nadahnuti mnogim komponentama dalmatinskog duhovnog zavičaja, koja se svjesno nadovezivala na tekovine niza znakovitih predaka, poput Ivaniševića i Cettinea, Kaštelana i Vesne Parun. Jakša Fiamengo nikad nije slijedio trendovske i generacijske modele, nije se povodio za aktualnim modama, nego je u svojem poetskom amalgamu tražio i nalazio simbole i korelative "dugoga trajanja", a iz zbilje ekstrahirao ili sažimljući sublimirao svojstva afektivne nosivosti i neosporne komunikativnosti – kazao je Maroević.
Pjesnikovo tijelo pokopano je uz njegovu antologijsku pjesmu "Sutra će te ponit", koju je otpjevala klapa "Pasike" iz Kostanja, uz sudjelovanje prijatelja iz Splita i Komižana.
RANIJE
Stotinjak prijatelja, kolega i poštovatelja ispratili su Jakšu Fiamenga u subotu ujutro sa splitskog Lovrinca. Od poznatog novinara, pisca, urednika, akademika, jednog od posljednjih velikih simbola Splita i Dalmacije, uz kratku misu, prigodnim su se riječima oprostili članovi splitskog ogranka Društva književnika Hrvatske Siniša Vuković i Miki Bratanić.
Muška klapa Pasika izvela je dvije pjesme, uključujući i Jakšinu poznatu skladbu "Sutra će te ponit".
Na splitski ispraćaj došli su ljudi iz različitih kulturnih sfera koje je Jakša pokrivao. Iz klapskog svijeta moglo se vidjeti ravnatelja Festivala klapa Omiš Miju Stanića, pjevačicu Tereziju Kusanović, članove ženske klape Neverin...
Od predstavnika popularne glazbe na Lovrinac su došli Zlatan Stipišić Gibonni, Vesna i Dino Dragojević, Tomsilav Mrduljaš, Matko Jelavić, pjevačica Zrinka, Goran Pelaić.
Jakšu kazališnog čovjeka ispratili su bivši intentdanti HNK Split MIlan Štrljić i Duško Mucalo, nacionalna dramska prvakinja Ksenija Prohaska i redatelj Sandro Damiani.
Od akademskoga svijeta došao je Nenad Cambi, predsjednik splitskog Književnog kruga u kojem je Jakša dugo uređivao biblioteku suvremenih pisaca, Ivan Bošković, akademik Radoslav Tomić. Iz Zadra je potegao pisac Tomislav Marijan Bilosnić.
Likovne snage predstavljali su Kažimir Hraste i Petar Jakelić.
Nisu izostali ni predsagici političke vlasti, splitska dogradonačelnica Jelena Hrgović Tomaš, župan Blaženko Boban, bivši splitski gradonačelnik Miroslav Buličić.
Bilo je, naravno, i kolega iz Slobodne Dalmacije i drugih medija. Viđeni su vinar Andro Tomić, alpinist Stipe Božić, bivši omiški gradonačćelnik Ivan Škaričić, ravnatrelj Doma na Zenti, gdje je Jakša posljednjih mjeseci boravio,
Nakon ispraćaja dio prisutnih nastavio je za trajektnu luku prema Visu, odnosno Komiži, na sprovod u 15 sati.
Tako se Split tiho i decentno oprostio od svoga poznatog sugrađanina koji mu je podario na stotine pjesama, novinskih tekstova i susreta., kako Stvaralački i zemljopisni dijapazon kretanja Jakše Fiamenga iznimno je širok, ne pripada samo Splitu, pa ni samo Dalmaciji u cjelini.
Zato je njegov trag tako dubok i širok, vječan.
Adio, naš Jakša.