Komarci, krpelji i insekti koji prenose bolesti nekontrolirano se množe i šire Europom, među najugroženijima je Hrvatska: Imamo epidemiju Denga groznice, upozorava struka

Lišmanioza, encefalitis i Denga groznica, poznata i kao 'kostolomna groznica', bolesti su koje prijete Europi zbog globalnog zagrijavanja, upozorili su znanstvenici.

Na velikoj konferenciji koja je u subotu održana u Amsterdamu stručnjaci su se usuglasili kako postoji realna opasnost od izbijanja epidemije tih bolesti, javlja britanski Guardian, a prenosi Jutarnji.

Iako se radi o zarazama koje su ranije zahvaćale južnije krajeve, sada su u opasnosti i drugi, odnosno, hladniji predjeli na sjeveru Europe, upozoravaju znanstvenici, navodeći kako je nužno poduzeti hitne mjere kako bi se zagrijavanje planeta zaustavilo.

Naime, globalno zatopljenje stvorilo je uvjete u kojima se komarci, krpelji i drugi insekti koji prenose bolesti mogu nekontrolirano množiti te se oni šire čitavom Europom. Među zemljama koje se smatraju najviše ugroženima je i Hrvatska.

- Insekti se Europom šire već desetljećima, zbog čega imamo epidemiju Denga groznice u Francuskoj i Hrvatskoj, malariju u Grčkoj, groznicu Zapadnog Nila u jugostičnoj Europi, chikungunyu u Italiji i Francuskoj... - piše, između ostalog, ugledni britanski list, pozivajući se na znanstvenike.

Znanstvenici smatraju kako se klima na Mediteranu toliko promijenila da je ona sada djelomično tropska, a kao dokaz ističu potpunu adaptaciju tigrastog komarca na europske krajeve koji su im do prije nekoliko desetljeća bili prehladni.

- U budućnosti, toplije i vlažnije vrijeme pružit će idealne uvjete za razmnožavanje insekata poput azijskog tigrastog komarca, koji širi viruse i uzrokuje teške bolesti, a mogao bi se proširiti po čitavoj Europi - rekao je jedan od sudionika skupa, talijanski znanstvenik Giovanni Rezza.

Znanstvenici ističu kako su epidemije bolesti poput Denga groznice u prošlosti bile ograničene na toplije - tropske i suptropske - krajeve iz jednostavnog razloga - komarci su izvan tih područja umirali zbog niske temperature. No, porast temperatura (uzrokovan djelovanjem čovjeka), to bi mogao promijeniti.

Znanstvenici smatraju kako bi javnozdravstvene agencije morale poraditi na uspostavi kvalitetnijeg sustava nadzora i prevencije ovakvih zaraza te upozoravati javnost na mogućnost epidemije, kad već nismo u stanju smanjiti karbonske emisije u atmosferu.