StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetPicavanje je sve veći problem

Katastrofa u školama: učenici su ove godine 'nabili' više od 11 milijuna sati izostanaka!? S osnovcima se još nekako može izaći na kraj, ali sa srednjoškolcima nikako, dalmatinski đaci šampioni po broju neopravdanih

15. srpnja 2019. - 12:55

Reforme možda da, ali promijeniti staru naviku "markiranja", "picavanja" sa školskog sata – kako god je zvali – vrlo teško.

U ozračju ulaska kurikularne reforme u sve škole od jeseni i priprema više tisuća nastavnika za ovaj proces, zanimljivo je pogledati najnovije podatke Ministarstva znanosti i obrazovanja o izostancima u osnovnim i srednjim školama u još uvijek aktualnoj 2018./2019. školskoj godini i njezinoj usporedbi s prethodnim godinama.

Stanje je, blago rečeno, katastrofalno, a iz resornog ministarstva napominju kako su brojke koje su ustupili još uvijek privremene te su u glavnu bazu podataka, e-Maticu, trenutačno uneseni podaci za oko 90 posto učenika.

Svaki osnovac izostane 54 sata

Iz njih je već sada vidljiv porazan trend kada je u pitanju osnovnoškolska populacija učenika – samo u dvije školske godine, od 2016./2017. do 2018./2019. broj učenika osnovnih škola pao je za oko dvije i pol tisuće (s 321.372 na 318.955), a broj izostanaka u istom je razdoblju porastao za gotovo dva milijuna školskih sati!

U 2018./2019. godini osnovci su ukupno izostali nevjerojatnih 17.117.791 školski sat, dok ih je prije dvije godine bilo 15.259.322. A podaci za ovu godinu još su uvijek nepotpuni, što znači da situacija može biti samo gora!

U prosjeku svaki je maloljetni osnovac ove školske godine izostao 53,67 školskih sati naspram 47,48 u 2016./2017. godini.
Naravno, najveći broj tih izostanaka je opravdan – oko 16,8 milijuna svih izostanaka u osnovnim školama (52,88 sati po učeniku) bilježeno je kao opravdano, a tek 250.551 školski sat (0,79 po učeniku) bio je neopravdan, što je podatak koji bi također trebao zabrinuti odgovorne.

U srednjoj školi situacija je samo naizgled nešto bolja nego prije dvije godine. Tako su, prema još uvijek nepotpunim podacima, u 2016./2017. školskoj godini srednjoškolci "natukli" 13.676.458 školskih sati izostanaka, a 2018./2019. zasad 13.060.139 sati.
No treba imati na umu nekoliko stvari: 2016./2017. školske godine u srednjim je školama sjedio 158.981 učenik pa je svaki od njih izostao u prosjeku 86,03 školska sata. Ove školske godine broj srednjoškolaca drastično se smanjio i pao na 145.750 te je i iz nepotpunih podataka vidljivo kako su izostajali češće nego prije dvije godine – u prosjeku ove školske godine 89,61 školski sat po učeniku. Ukupno gledano, najveći broj tih sati bio je opravdan (njih oko 12,5 milijuna), ali oko pola milijuna propuštenih školskih sati među srednjoškolcima ipak je bilo neopravdano.

Kada se sve te privremene brojke zbroje, vidljivo je da su ove školske godine naši osnovci i srednjoškolci "nabili" više od 30 milijuna školskih sati izostanaka, ili oko milijun sati više nego prije dvije školske godine, a ukupno se broj učenika u istom razdoblju smanjio za 15.648.

Zanimljivo je, dakako, da škola u nekim županijama učenicima puno teže pada nego vršnjacima iz drugih županija.
Primjerice, u osnovnim školama ove su školske godine u prosjeku najviše izostajali đaci u Sisačko-moslavačkoj i Istarskoj županiji (u svakoj u prosjeku 60,3 školska sata), a najmanje u Požeško-slavonskoj (u prosjeku 42,6 školskih sati). Međutim, kada je riječ o osnovcima, problemi očito postoje u Međimurskoj županiji, gdje je svaki učenik u prosjeku neopravdano izostao gotovo šest školskih sati (5,92), što je uvjerljivo najveći prosjek u zemlji kada je riječ o neopravdanim izostancima u osnovnim školama.

Primjerice, u drugoj po redu u istoj kategoriji, Virovitičko-podravskoj županiji, prosjek neopravdanih sati po osnovnoškolskom učeniku iznosi tek 1,35, a najmanji je u Požeško-slavonskoj, Krapinsko-zagorskoj, Zadarskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, te se kreće od svega 0,22 do 0,28 sati po učeniku.

Primorci najmanje u školi

Dok su osnovci u tim dalmatinskim županijama koliko-toliko disciplinirani, to se ne može reći za srednjoškolce.

Iako uvjerljivo najviše ukupnih izostanaka srednjoškolaca bilježi Primorsko-goranska županija, nevjerojatnih 111,18 školskih sati po učeniku, ipak se najveći broj tih sati bilježio kao opravdan (u prosjeku 107 opravdanih sati po učeniku, a tek 4,27 neopravdanih).

Najnegativniji "saldo" u zemlji stoga imaju zadarski srednjoškolci – tako su u Zadarskoj županiji, koja ima 6327 učenika u srednjim školama, oni nakupili čak 651.274 sata izostanaka ili u prosjeku gotovo 103 školska sata po učeniku, ali je više od 33,5 tisuće, ili 5,3 sata po učeniku, bilo – neopravdano.

Visokih 5,19 sati po učeniku neopravdanih izostanaka bilježi i Šibensko-kninska županija, dok je gotovo peterostruko manje bezrazložnih "picavanja" u srednjim školama imala Varaždinska županija, gdje se u prosjeku neopravdano izostaje tek 1,52 sata.


Masovno korištenje 'tri dana'
Sve masovnijim izostancima učenika, pa i onima u osnovnim školama, prema mišljenju učitelja, kumovale su, među ostalim, i izmjene Pravilnika o kriterijima za izricanje predagoških mjera otprije dvije godine. Podsjetimo, te su izmjene omogućile roditeljima da "više puta godišnje" mogu samostalno, bez liječničke potvrde, opravdati izostanak djeteta s nastave do tri uzastopna radna dana.
– Već od petog razreda osnovne škole počinje ludilo s ocjenama, budući da su one jedini kriterij za upis u srednju školu. Kako je djeci i roditeljima poznat vremenik provjera znanja, nerijetko se zloupotrebljava institut opravdavanja izostanaka jer se dijete nije dovoljno pripremilo za ispitivanje. Naravno da dio djece izostaje zbog bolesti i tegoba, ali, nažalost, ima i onih koji su proračunati, što nije pošteno prema drugoj djeci – komentira učiteljica Ivana Valjak Ilić, članica mreže Nastavnici.org.


Promjena u kaznama nema
Iako se pojedinačni izostanci učenika u osnovnim, a pogotovo srednjim školama, više ne broje u danima, nego u tjednima, u Ministarstvu znanosti i obrazovanja zasad ne namjeravaju ništa mijenjati kada je riječ o mogućim sankcijama za učenike. Kurikularna reforma, kažu u MZO-u, ne donosi također nikakve promjene u tom smislu.

16. studeni 2024 10:56