Dužnici nemaju razloga za strahovanje, a štediše za radovanje: kamate ne bi trebale skakati još dvije godine koliko bi moglo potrajati vrijeme jeftinog novca. Europska središnja banka odlučila je prikočiti s najavljenim podizanjem referentnih kamatnih stopa, pa će ih, umjesto ovog ljeta, vjerojatno postupno početi podizati dogodine.
Ne promijeni li se nešto u međuvremenu, tek negdje 2021. godine mogli bismo doživjeti podizanje kamata jer kod nas uvijek vrijedi pravilo da svjetske i europske trendove hvatamo sa zakašnjenjima.
U prijevodu, teško ćete iduće dvije godine dobiti više od 0,52 posto prosječne kamatne stope na kunsku štednju u bankama, koliko su, prema podacima, one plaćale novu štednju oročenu na rok od jedne do dvije godine u siječnju, dok za isto takvo oročenje u eurima plaćaju prosječnih 0,65 posto kamatne stope.
Nekad bilo, danas se spominjalo da se za takvo kunsko oročenje prije sedam godina prosječno plaćalo po 4,14 posto kamate, a za eursko 3,2 posto.
Lakše za dužnike
Dobra je to vijest za sve dužnike i one koji to tek misle postati bez obzira radilo se o građanima, poduzetnicima i državi; u siječnju su potrošački kunski krediti koštali 5,92 posto prosječne kamate, a stambeni 3,80 posto, dok su prije sedam godina koštali 8,88 posto i 5,49 posto, prema podacima Hrvatske narodne banke.
Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP banke, kaže da su prije nekoliko mjeseci dominantna očekivanja bila da će Europska središnja banka početi s postupnim podizanjem kamatnih stopa negdje na jesen ove godine. Ta su očekivanja bila potaknuta iznimno pozitivnim gospodarskim očekivanjima, dinamičnim rastom u eurozoni, ali su bila determinirana očekivanjima za snažnije inflatorne pritiske zbog prošlogodišnjeg rasta cijene sirove nafte na svjetskim tržištima. Šantić objašnjava da su se onda dogodili obrati pa su na samom kraju prošle godine porasli rizici za globalno gospodarstvo.
– Prvenstveno se misli na trgovinski rast SAD-a i Kine, eskalirali su problemi u samoj Europskoj uniji i nesigurnost vezana uz Brexit, kao i problemi u Italiji, i to je dovelo do toga da se očekivanja o rastu kamatnih stopa i promjeni kamatne politike Europske središnje banke prebace s druge polovice 2019. na, za sada, drugu polovicu 2020. godine.
Naravno, za nas je pad kamatnih stopa došao s određenim vremenskim odmakom nakon promjene politike Europske središnje banke, tako će i neka normalizacija nastupiti nešto kasnije.
Zadrže li se sadašnja očekivanja, do 2020. neće doći do promjena politike Europske središnje banke i vrlo vjerojatno bi ta promjena kamatnih stopa na domaćem financijskom tržištu trebala nastupiti negdje za dvije godine – kaže Šantić.
Dodaje da se očekuje da Hrvatska ove godine poduzme prvi službeni korak prema ulasku u eurozonu i da bi negdje iduće godine mogla ući u ERM2 sustav, a samim tim će pitanje monetarne politike koju provodi HNB morati biti na još većoj razini usklađenosti, ne samo da bi se zadovoljili kriteriji stabilnosti valute, nego uskladila ukupna monetarna politiku prije ulaska u EU.
Dobro i za državu
Prema Šantićevim očekivanjima, štediše u Hrvatskoj će, u uvjetima nastavka politike niskih kamata, tražiti prilike za ulaganje novca.
– Kao i do sada, najčešće na tržištu nekretnina i onih povezanih s turizmom. S druge strane, država ima dodatno vrijeme u kojem se neće pojačati pritisci na rast financijskih rashoda, vrijeme niskih kamata za provođenje reforme, kao i mogućnosti da se refinancira dio javnog duga, bilo da se popravi njegova struktura po pitanju ročnosti ili kamatnih stopa. Uz uvjet da se ništa bitno ne promijeni – navodi Zdeslav Šantić, ističući da je zadržavanje politike niskih kamatnih stopa rezultat smanjenja očekivanja i povećanih gospodarskih rizika na globalnoj razini, ali i u EU-u.
Mali prostor za manevar
– U slučaju nove krize, prostor za djelovanje monetarne politike je manji nego 2009. u SAD-u, odnosno 2015. godine kad govorimo o Europi. Manje je mogućnosti da se djeluje jer je monetarna politika neučinkovita kada su kamatne stope izrazito niske ili negativne ili kad su izrazito visoko. Onda su monetarni transmisijski mehanizmi manje efikasni – smatra Zdeslav Šantić.
Nema mrdanja
Europska središnja banka ostavila je nogu na kočnici: referentne kamatne stope ostale su nepromijenjene pa je depozitna stopa na -0,4 posto, glavna stopa refinanciranja 0,0 posto, stopa graničnog refinanciranja 0,25 posto i na tim razinama ostaju koliko god bude potrebno da se stopa inflacije sustavno kreće prema ciljanoj razini.
Potpuno reinvestiranje dospjelih glavnica vrijednosnica nastavit će se, a dodatno, od rujna ove godine do ožujka 2021., Europska središnja banka je najavila održavanje dugoročnih strukturnih operacija jednom kvartalno s promjenjivim kamatama.
