Prosječno je u Hrvatskoj radnik u zdravstvu i socijalnoj skrbi plaćen 13 eura, a triput veća je satnica trgovca u Belgiji, građevinara u Francuskoj, Nizozemskoj, Finskoj i Austriji. Prosječna satnica građevinara u Njemačkoj je 31 euro, a najviše po satu zarađuju građevinari u Danskoj – 43 eura, a najmanje u Bugarskoj 5,6 eura dok je hrvatska prosječna građevinarska satnica od 10 eura veća još samo od mađarske, rumunjske i bugarske satnice u tom sektoru. Plaće po satu u zdravstvu i socijalnoj skrbi najveće su u Švedskoj 48 eura, Luksemburgu 45 eura i Danskoj 43 eura, a u Irskoj i Njemačkoj su po 34 eura. Slovenska satnica u zdravstvu i socijalnoj skrbi je 23 eura, a Češka 18 eura, dok od hrvatskih 13 eura manje imaju Bugari, Mađari, Rumunji, Poljaci i Grci.
U prošloj godini prosječni troškovi rada po satu u cijelom gospodarstvu u koje su uključene sve djelatnosti osim poljoprivrede, javne uprave, obrane i obveznog socijalnog osiguranja, procijenjeni su na 29,1 eura u Europskoj uniji i 32,8 eura u eurozoni, objavio je Eurostat. Riječ je o bruto satnicama umanjenim za subvencije. Satnice u industriji iznosile su 29,1 eura u EU i 35,1 eura u eurozoni. U građevinarstvu su satnice bile 26 eura u Uniji, odnosno 29 eura u eurozoni, u uslugama 28,8 eura u EU i 31,6 eura u europodručju.
- Za države članice izvan europodručja, troškovi rada po satu izraženi u nacionalnoj valuti porasli su 2021. u svim zemljama, a najveći porast od 9,1 posto zabilježen je u Bugarskoj, Poljskoj 8,2 posto i Mađarskoj 7,3 posto. Najmanje su, po tri posto, porasli u Švedskoj i Hrvatskoj – navode u Eurostatu i dodaju da je prošle godine većina država članica produžila potpore uvedene 2020. kako bi ublažile učinak pandemije COVID-19 na poduzeća i zaposlenike, a te su potpore evidentirane kao subvencije ili porezne olakšice s negativnim predznakom u komponenti troškova.
Hrvatska satnica za cijelo gospodarstvo prošle je godine iznosila 11,1 euro i malo je veća od one iz godine ranije kada je bila 10,8 eura. Za prosjekom Unije hrvatska satnica zaostaje 62 posto, a za prosječnom satnicom eurozone u koju se nadamo ući prvog dana iduće godine, prosječna satnica u Hrvatskoj zaostaje 66 posto. Ili, tri prosječno plaćena radnika u Hrvatskoj zarade koliko jedan prosječno plaćeni radnik eurozone.
Od 2008. godine kada je prosječna satnica u gospodarstvu Hrvatske iznosila 9,2 eura do kraja prošle godine satnica je porasla dva eura ili 22 posto. Prije desetljeća i pol Češka je imala istu satnicu kao Hrvatska, no danas je prosječna satnica u njezinom gospodarstvu iznosi 15,3 eura i od 2008. je narasla 66 posto.
Manju satnicu od Hrvatske imale su 2008. godine Slovačka, Poljska, Litva i Estonija a danas su iznad hrvatske prosječne satnice. Slovačka je primjerice, u tom razdoblju podigla satnicu sa sedam eura na lanjskih 14,2 ili 103 posto. U drugim zemljama koje visinom prosječnih satnica zaostaju još uvijek za Hrvatskom, te satnice rastu znatno brže. Bugarske su satnice od 2008. porasle 169 posto na sedam eura prošle godine, rumunjske su porasle 102 posto na 8,5 eura, a satnice u Letoniji narasle su 188 posto na 11,1 euro. Nastave li ove zemlje koje zaostaju rasti ovakvom brzinom, Hrvatska će im uskoro gledati leđa.
Prosječne bruto satnice u za cijelo gospodarstvo u 2021. u eurima
EU 29,1
Eurozona 32,8
Njemačka 37,2
Irska 33,5
Hrvatska 11,2
Italija 29,3
Austrija 37,5
Slovenija 21,1