Libanon je proglasio dvotjedno izvanredno stanje i naredio kućni pritvor svima koji su sudjelovali i bili povezani sa skladištenjem kemikalija koje su prouzročile eksploziju koja je u utorak navečer uništila veliki dio grada, piše Jutarnji list.
Do četvrtka se broj ozlijeđenih popeo na 5.000, a smrtno stradalih na 137. Očekuje se da će brojke još rasti jer su stanovnici u potrazi za nestalim članovima obitelji, prijateljima i poznanicima. Mnogi od njih su na bolničkom liječenju, a pribojavaju se da se veliki dio ljudi nalazi ispod ruševina. Gotovo 300.000 ljudi izgubilo je domove.
Jučer navečer u medije su procurile snimke djevojčice pronađene ispod ruševina nakon 24 sata.
No, građani Libanona dok čiste svoje ulice od krhotina i stakla, u gnjevu se pitaju tko je dopustio skladištenje 2.750 tona amonijevog nitrata u gradskoj luci šest godina. Svi odgovori vode prema vladinom zanemarivanju i korupciji koja je dovela do ekonomske krize. ''Koliko nas još katastrofa čeka?'', pitaju se mnogi.
Predsjednik Michel Aoun rekao je da je vlada ''odlučna istražiti i razotkriti ono što se dogodilo što je prije moguće, privesti odgovorne i nemarne te ih kazniti najstrožom kaznom''. Premijer Hasan Diab rekao je da je amonijev nitrat bio pohranjen u ''opasnom'' skladištu u luci. Ministar informiranja rekao je da je vlada zatražila od ''vojnih vlasti'' da lučke dužnosnike povezane s kemikalijom, koja se inače koristi za eksplozivne naprave ili gnojivo, stave u kućni pritvor.
BURE BARUTA
Mediji su u međuvremenu pronašli vezu između broda za ruskim biznismenom koji je ostavio teret u luci s posadom. Medijska izvješća s početka 2014. godine pisala su da je ruski brod Rhosus s teretom zapeo u bejrutskoj luci nakon što je morao hitno pristati zbog kvara. Tada mu je carinska vlast odbila dozvolu za odlazak jer su smatrali da brod nije u stanju sigurno ploviti.Posada - osam Ukrajinaca i dva Rusa - bila je prisiljena ostati na brodu, a vlasnik je proglasio bankrot i napustio brod.
Libanonske vlasti složile su se da će šest od deset mornara pustiti iz zemlje, a ostali su bili na brodu gotovo godinu dana.
Bivši kapetan broda Boris Prokoshev je u intervjuu prije šest godina rekao da je vlasnik broda imena Igor Grechushkin (koji ujedno trenutno živi na Cipru), napustio brod dok su ih carinske vlasti držale ''kao taoce''. ''Vlasnik je napustio brod. Ne plaća nas i odsjekao je svu komunikaciju s nama. Teret je amonijev nitrat. To je eksplozivna tvar. Živimo 10 mjeseci u buri baruta”, izjavio je.
U drugom pismu kojeg je objavio novinar u kontaktu s posadom, brod je opisan kao "plutajuća bomba, a posada kao talac na toj bombi".U pravnim izvješćima iz 2015. godine piše da se posada broda, pustila na slobodu nakon gotovo godinu dana, a amonijev nitrat je zaplijenjen i uskladišten u luci.
U intervjuu za Radio Slobodna Europa u srijedu, kapetan Prokoshev je negirao da je postojao kvar s brodom i rekao je da je brod zadržan zbog neplaćanja lučkih naknada. Međunarodna federacija radnika u prometu koja je tražila isplatu plaća i repatrijaciju posade potvrdila je da se brod zadržavao u luci jer je dugovao 100.000 dolara.
STALNA UPOZORENJA
Badri Daher, generalni direktor libanonske carine rekao je za radioteleviziju LBCI u srijedu rekao je da godinama koje su uslijedile nakon blokade broda poslao šest dokumenata pravosuđu kako bi upozorio da materijal predstavlja opasnost: ''Tražili smo da se ponovno izveze, ali to se nije dogodilo. Ostavljam stručnjacima da utvrde zašto.”
Novinska agencija Reuters citirala je anonimni izvor blizak zaposleniku luke i rekla da je tim radnika pregledao amonijev nitrat prije šest mjeseci i upozorio vlasti da će, ako se ne preseli, ''raznijeti cijeli Bejrut''. Drugi izvor je rekao da je nekoliko odbora i sudaca upozoreno da nije "ništa učinjeno" na zbrinjavanju kemikalija.Stručnjaci su potvrdili da postoje strogi propisi koji su trebali regulirati skladištenje opasnog materijala.
Još uvijek nije jasno što je pokrenulo amonijev nitrat, kojem je potrebna velika toplina za paljenje. Reuters je u srijedu citirao anonimni izvor tvrdeći da je požar započeo u skladištu broj devet, prije nego što se proširio na skladište 12 u kojem je bio skladišten amonijev nitrat. Izvor početnog požara nije javno poznat.Fotografije iz zraka i dronova pokazale su duboki krater minirane zemlje gdje je stajalo skladište 12, pored niza uništenih silosa za žito.
Ako se krivac ne nađe, mnogi bi se mogli pitati tko će biti odgovoran za još veću gospodarsku krizu. Eskplozija je opustošila bejrutsku luku, ''žilu kucavicu'' Libanona preko koje se odvijalo oko tri četvrtine uvoza. Hangari koji su pohranjivali robu uništeni, a zbog izgorenih silosa zemlja ima zalihu pšenice za manje od mjesec dana, prema podacima tamošnjeg ministarstva gospodarstva.
Libanon je jedna od najzaduženijih zemalja svijeta. Međunarodni monetarni fond predviđa da će se BDP ove godine smanjiti za 12 posto. Još u ožujku je Libanon proglasio bankrot jer nije mogao otplatiti ratu duga MMF-u. Dugovi dosežu 90 milijardi dolara, što predstavlja oko 170 posto BDP-a zemlje, prema FT-u. Šteta od ove tragedije će premašiti 3 milijarde dolara. Francuski predsjednik Emmanuel Macron pristigao je u četvrtak u zemlju kako bi pružio podršku.
Premijer Diab je apelirao na međunarodnu pomoć. Jer bez nje, Libanonce bi mogla dočekati gladna zima.