Banke su u lipnju podigle cijene štednji u eurima, za 32 posto za kratkoročna oročenja, sa svibanjskih 0,28 posto na lipanjskih 0,37 posto, dok su za čak 111 posto povisile kamate na dugoročnu štednju u eurima, s 1,04 posto na 2,20 posto. Kamate na kunsku štednju i dalje kližu na niže, trenutačno su 0,40 posto za kratkoročna oročenja i 1,11 posto za dugoročna oročenja.
Što se kredita tiče, banke su malo povisile cijene potrošačkim kunskim i eurskim kreditima, malo su spustile cijene eurskih stambenih kredita s 3,49 posto na 3,42 posto, dok kunskim stambenim kreditima u lipnju nisu mijenjale cijenu od prosječnih 3,80 posto.
Skok kunskih kredita
Cijelu ovu godinu građani smanjuju zaduženost u eurima i pojačavaju kunsku, pa su srpanj počeli sa 121,8 milijardom kuna ukupnih kredita što je 4,5 milijardi kuna više nego prije godinu dana. Tom skoku kumovali su samo kunski krediti, domaća je valuta tražena roba, s cijenama koje su se, osobito kod stambenih kredita, gotovo pa izjednačile s cijenama takvih eurskih kredita.
Danas je, u odnosu na polovinu prošle godine, kunskih kredita čak 8,4 milijarde kuna više i stanovništvo otplaćuje ukupno 61,8 milijardu kuna dugovanja u domaćoj valuti. Istovremeno su devizni krediti kliznuli za 3,9 milijardi kuna na 59,9 milijardi kuna.
Ne čudi to, jer su u tri godine kamate na nove kunske stambene kredite pale gotovo 26 posto, s 5,14 posto kolike su bile u lipnju prije tri godine, na lanjskih 4,09 posto, do sadašnjih 3,80 posto. Kamate na novoodobrene kunske potrošačke i ostale kredite u lipnju su bile prosječnih 7,30 posto i malo su porasle u odnosu na svibanj kada su bile 7,28 posto. Prije godinu dana iznosile su 8,02 posto i pale su devet posto, dok su prije tri godine bile 9,45 posto i danas su manje za 23 posto.
Samo je u lipnju stanovništvo podiglo novih 521 milijun kuna kredita, dok je na godišnjoj razini rast iznosio 4,5 milijarde kuna. Od svih kredita, najviše rastu gotovinski nenamjenski i stambeni krediti. U godinu dana gotovinski su porasli za četiri milijarde kuna na 45,7 milijardi kuna, a stambeni 1,2 milijarde kuna na 52,7 milijardi kuna.
Od ostalih kredita porasli su još oni po kreditnim karticama za 44 milijuna na 3,6 milijardi kuna, dok su dozvoljena prekoračenja po tekućim računima povećana za devet milijuna na 7,2 milijarde kuna. Ostale vrste kredita i dalje padaju.
Okvirna računica
Ekonomski analitičari će kazati da se gospodarski rast, porast zaposlenosti i plaća, odražavaju i na zaduživanje te da bez oporavka ekonomije nema ni većeg rasta kredita, a vjerojatno više zaduživanje neće rasti onako kako je raslo pretkriznih godina kada su se ljudi u dugove upuštali mnogo lakše nego danas.
One koje zanima koliko se kamata zavrti na jedan isti iznos štediši i dužniku, koliko će u tom slučaju u jednoj banci dati ili naplatiti kamate, dajemo jednu okvirnu računicu.
Uzeli smo na rok otplate od 10 godina iznos od 10.000 eura u tri vrste kredita, dva eurska s fiksnom nominalnom kamatom od 6,70 posto i promjenjivom od 6,12 posto te smo taj iznos uzeli kao kunski kredit od 73.933 kune uz 6,84 posto promjenjive kamate. Nakon isplate posljednje, 120. rate kredita, za eurski s fiksnom kamatom uz 10.000 eura glavnice banci je otplaćeno još 3748,70 eura ili 27.713 kuna kamata, kod eurskog kredita s promjenjivom kamatom uz glavnicu je otplaćeno i 3394,40 eura kamate ili 25.095,85 kuna. Kamata koja je otplaćena za kunski kredit iznosi 28.351,86 kunu ili 3834,80 eura.
E sad, štediše koje donesu u istu banku 10.000 eura ili 74.000 kuna, kako bi ih oročili na rok od 10 godina, to će moći učiniti tako da tu štednju dvaput oroče na rok od pet godina. Za kune će dobiti dva posto, dok će im eure banka oročiti uz kamatu od jedan posto. Kamata koju će zaraditi na svoju štednju istekom jednog desetljeća u slučaju eura iznosi 898,75 eura ili 6650 kuna, a za kune 13.873 kune. Bilo bi i više da porez na dohodak i prirez sa zarade na eursku štednju nije odnio 144 eura, a s kunske 2221 kunu.
Nejednaka cijena
Banka za 10.000 eura koje je posudila dužniku naplati od 25.095,85 kuna do 28.351,86 kuna kamate ili za svaki euro koji je posuđen banci se otplati 1,38 eura. Kad se banci donese na štednju 10.000 eura ona za njih, nakon što uplati Poreznoj upravi porez i prirez, isplaćuje štediši zaradu od 6650 kuna do 13.873 kuna. Ili, banka za svaki takav štedišin euro nakon desetljeća isplati 1,09 eura.
Tako stvari stoje, banka jednih te istih 10.000 eura ne cijeni jednako. Stoga nisu isti ni štediši ni dužniku. Prvom je uvijek malo ono što dobije, drugom je uvijek puno.