Ukupan broj učenika manji je za 2714 u odnosu na prethodnu školsku godinu, imamo 47 razreda manje, ugašeno je još 16 područnih škola, a prosječan broj učenika u razredu pao je ispod 17.
Čak tisuću osnovnoškolskih objekata, ili njih polovica od ukupnog broja, ima do 50 đaka – još je jedna tragična demografska bilanca s kojom ulazimo u novu 2023./2024. nastavnu godinu, pokazali su ažurirani podaci iz baze ŠeR (Školski e-Rudnik) Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO).
Nastavku demografske devastacije u školskim klupama najviše pridonosi osnovnoškolski sustav: iako je ove godine formalno porastao broj upisanih učenika u prve razrede osnovnih škola i to za 165 u odnosu na proteklu (ove školske godine imamo 35.881 prvašića), ukupan broj učenika u osnovnim školama u novoj 2023./24. pao je za 4515 u odnosu na prošlu i sada ih je ukupno 304.680.
Više srednjoškolaca
Prije petnaestak godina rođene nešto višebrojnije generacije polako se “sele” u srednjoškolske klupe, što se odražava i na određeni porast broja učenika u srednjim školama u posljednje dvije godine. Tako je u novoj 2023./2024. ukupan broj učenika u srednjim školama porastao za 1801 u odnosu na prošlu godinu, veći je i broj upisanih u prve razrede srednjih škola (+ 1206), pa u srednjoškolskom sustavu ove nastavne godine imamo ukupno 145.958 učenika.
Sve skupa, dakle, u osnovnim i srednjim školama trenutačno je 450.638 đaka. Dugo godina pratimo negativne demografske trendove i malo toga novoga, a kamoli utješnoga, može se reći na ovu temu. O tome dovoljno govori najnoviji podatak iz ŠeR-a prema kojemu je u deset godina – od školske godine 2013./2014. do nove 2023./2024. godine – ukupan broj učenika u našim školama smanjen za gotovo 60 tisuća, ili preciznije 58.570 (-11,50 posto)!
Jedino su u tome razdoblju Grad Zagreb i Istarska županija u malom plusu – u Zagrebu je ukupan broj učenika do danas porastao za 2,12 posto (oko dvije tisuće učenika više), a u Istarskoj za 2,60 posto (+ 554 učenika).
Najgore je stanje u Vukovarsko-srijemskoj županiji koja je u tome razdoblju izgubila gotovo trećinu učenika (31 posto), a oko 29 posto u minusu su i Požeško-slavonska te Brodsko-posavska županija.
U osnovnoškolskom sustavu dvjema “pozitivnim” županijama još se pridružuje Dubrovačko-neretvanska u kojoj je u deset godina broj učenika u osnovnim školama porastao za 2,32 posto (+ 218).
Međutim, kada je u pitanju srednjoškolski sustav, nema nijedne županije koja je u deset godina povećala broj đaka, a najteže je stanje u Ličko-senjskoj županiji u kojoj je broj srednjoškolaca opao za čak 36,46 posto. Dodajmo i kako su ove školske godine otvorene četiri nove matične škole (Srednja waldorfska škola u Rijeci, međunarodna osnovna te srednja škola Adria u Opatiji, kao i privatna srednja škola s pravom javnosti Educos u Osijeku).
Bez prvaša 35 škola
Dalmacija, odnosno četiri dalmatinske županije (Splitsko-dalmatinska, Zadarska, Šibensko-kninska i Dubrovačko-neretvanska) u deset su analiziranih godina ostale ukupno bez više od 11 tisuća učenika (11.108). Najviše je izgubila Šibensko-kninska, gotovo 18 posto ili 2210 učenika, potom Splitsko-dalmatinska (-11,32 posto ili 6651 đaka), Zadarska je u minusu za 6,66 posto (- 1428), a Dubrovačko-neretvanska ukupno ima 819 učenika manje ili 5,47 posto.
Već smo pisali kako ove školske godine u 35 područnih škola u Dalmaciji nije upisan nijedan prvašić, a njih četiri su morale zatvoriti vrata jer više nemaju nijednog učenika ni u jednom razredu.
Ažurirani podaci iz baze ŠeR pokazuju kako su dvije dalmatinske županije ove godine upisale nešto veći broj učenika prvih razreda osnovnih škola u odnosu na lanjsku godinu, pa je tako u Splitsko-dalmatinskoj županiji ukupno upisano 3994 prvašića (+ 66 u odnosu na lani), a u Dubrovačko-neretvanskoj ih je ukupno 1158 (+ 30). U Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji broj prvašića je manji nego lani (Zadarska -22, Šibensko-kninska -12). Tri dalmatinske županije, izuzev Splitsko-dalmatinske, upisale su ove godine više đaka u srednje škole nego lani.
Kratkotrajni bljeskovi “pozitive”, ako ih povremeno i bude, ne mogu umanjiti činjenicu da u školski sustav ipak pristižu sve malobrojnije generacije pa nema sumnje da u idućim godinama možemo očekivati još crnje brojke.