Boris Jokić i Zrinka Ristić Dedić s Instituta za društvena istraživanja pozabavili su se fenomenom super-odlikaša u hrvatskim osnovnim školama. Riječ je o učenicima čiji je opći uspjeh u svim višim razredima osnovne škole 5,0. U prosjeku je u svakoj generaciji 4,9 posto takvih učenika, s time da je među naj-učenicima gotovo dvostruko više djevojčica nego dječaka.
'U javnosti se često javljaju nedoumice o broju i strukturi ove skupine učenika te je javni interes prikazati njihov broj i strukturu. Prosjek ocjena iskazan na dvije decimale jedan je od elemenata koji se računaju pri upisu u srednjoškolsko obrazovanje', navode autori, a prenosi tportal.
Izvješće je bazirano na podacima o 46.050 redovnih učenika koji su u školskoj godini 2012./13. završili svoje osnovnoškolsko obrazovanje.
U Republici Hrvatskoj 4,9 posto generacije ima zaključnu ocjenu odličan iz svih predmeta od petog do osmog razreda. Među super-odlikašima znatno je veći broj djevojaka (68,4 posto) od mladića (31,6 posto) te je svaka 14. djevojka superodlikašica, a svaki 32. mladić super-odlikaš.
Najveći postotak super-odlikaša je u Zagrebu, u kojem 7,72 posto učenika spada u ovu skupinu, te u Međimurskoj županiji s 6,36 posto učenika koji imaju apsolutni opći uspjeh od petog do osmog razreda.
Najmanji je udio ovih učenika u Brodsko-posavskoj (2,77 posto) i Šibensko-kninskoj županiji (2,25 posto).
Među većim gradovima u Hrvatskoj superodlikaši su najzastupljeniji u Varaždinu, nakon kojeg slijede Zagreb i Velika Gorica. Znatno je niža zastupljenost u Puli (4,15 posto) i Slavonskom Brodu (3,17 posto).
Iz ove skupine njih 94,1 posto upisuje gimnazijske programe. Više od polovice učenika iz ove skupine upisuje program opće gimnazije, nakon čega slijedi prirodoslovno-matematička gimnazija te jezična i klasična gimnazija. U odnosu na postotak u ukupnom broju upisnih mjesta, učenici iz ove skupine izrazito su nadzastupljeni u prirodoslovno-matematičkim gimnazijama.
Autori istraživanja su na temelju izvješća izdali i preporuke. Smatraju kako treba ukinuti iskazivanje općeg uspjeha jer opći uspjeh izračunat kao prosjek zaključnih ocjena ne ukazuje na jake i slabije strane učenika, njihove interese i potencijale i nije valjan pokazatelj onoga što jest pojedini učenik. Stoga nije opravdano korištenje općeg uspjeha pri upisu u srednjoškolsko obrazovanje.
'Dalje treba razvijati postojeći model upisa u srednjoškolsko obrazovanje, čije su pozitivne strane pridavanje veće vrijednosti zaključnim ocjenama u onim predmetima koji su važni za nastavak srednjoškolskog obrazovanja u određenom sektoru i programu te mogućnost organiziranja dodatnih klasifikacijskih postupaka ('prijemni ispiti') koji u određenoj mjeri utječu na poredak kandidata', smatraju.
Ističu kako treba izbjegavati vanjske ispite na kraju osnovnoškolskog obrazovanja (mala matura) te usvojiti Okvir za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju izrađen u okviru Cjelovite kurikularne reforme.
'Iako izrađeni Okvir za vrednovanje nudi brojna rješenja koja značajno unaprjeđuju vrednovanje procesa i ishoda učenja u našim školama, u Izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi koje su upućene u saborsku proceduru u svibnju 2018. godine Okvira kao temeljnog dokumenta koji određuje vrednovanje u okviru kurikularnog sustava – jednostavno nema. Ovime su strukture obrazovne vlasti u Hrvatskoj propustile napraviti značajan iskorak prema kvalitetnijem, valjanom, objektivnijem i pravednijem vrednovanju učeničkih postignuća i boljem usmjeravanju učenika u srednjoškolske programe', poručuju Jokić i Ristić Dedić.