U posljednja 24 sata zabilježeno je 2480 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2, a preminulo je 26 osoba, pa je ukupni broj umrlih dosegnuo 654, priopćio je u srijedu Nacionalni stožer civilne zaštite. Trenutačno su u našoj zemlji 14.843 aktivna slučaja covida-19, od kojih je 1221 osoba na bolničkom liječenju, pri čemu je na respiratoru rekordnih 118 pacijenata.
Zanimljivo je, međutim, kako neki stručnjaci i političari, uključujući i premijera Andreja Plenkovića, tvrde da je u Hrvatskoj došlo do usporavanja epidemije. Iako službeni dnevni rast novozaraženih stagnira, odnosno nije prešao 3000, jedan je pokazatelj već danima sličan: udio pozitivnih u ukupnom dnevnom broju testova kreće se oko 30 posto. Prema Europskom centru za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC), čim je udio pozitivnih u ukupnom broju testiranih veći od pet posto, epidemija nije pod kontrolom.
Kriva procjena
- Mislim da ne testiramo dovoljno. I danas imam primjer osobe sa simptomima koja je dobila uputu da se javi nakon pet-šest dana pa će, ako simptomi potraju, biti upućena na testiranje. Osoba je ipak testirana danas bez uputnice i bila je zaražena. Naravno da se može uvijek i krivo procijeniti potreba za testiranjem, no čini mi se da trenutačno imamo puno ovakvih slučajeva. Stoga registrirani broj zaraženih, kada je udio pozitivnih među testiranima ovako visok, sigurno podcjenjuje stvarni broj novozaraženih osoba - rekao nam je epidemiolog Branko Kolarić, član Vladina Znanstvenog savjeta za borbu protiv pandemije.
Slično misli i Ivan Đikić, profesor na Sveučilištu Goethe u Frankfurtu.
- Jedan od ozbiljnijih problema u Hrvatskoj je nedostatni kapacitet testiranja, odnosno PCR ili genetskih testova. Zbog ograničenog kapaciteta testiranja može se postići prividna stagnacija rasta novooboljelih, a da istodobno ne znamo pravo stanje o širenju virusa u populaciji. Dinamika broja novozaraženih virusom može se i usporiti za jedan-dva tjedna, no ako nemamo dostatne mjere, broj zaraženih može se ponovno povećati - rekao je Ivan Đikić.
Upozorio je na dinamiku tjednog prosjeka rasta zaraženih od srpnja.
- Primijetit ćete nekoliko malih valova s povećanjem i smanjenjem zaraženih, ali je trend uvijek bio uzlazan i u listopadu imamo pravu eksploziju povećanja zaraženih. Stoga trebamo biti jako oprezni pri donošenju bilo kakvih zaključaka na temelju rezultata potkapacitiranih testiranja. Uz to, tvrditi da imamo usporavanje širenja zaraze može biti jako opasno i zavaravajuće. Virus se možda širi ispod radara naših testova i dovodi do većeg pobola i većeg broja umrlih. Stoga je sada bolje fokusirati se na dinamiku brojeva hospitaliziranih i umrlih te značajno povećati broj brzih antigenih testova u sljedeća dva do tri tjedna. Tek tada moći ćemo vidjeti točnije trendove novozaraženih i planirati što se može dogoditi za dva do četiri tjedna - naglasio je Đikić.
Uzlazni trend
I Nenad Ban, profesor na ETH u Zürichu te član Vladina Znanstvenog savjeta, skeptičan je oko navodne stagnacije broja novozaraženih.
- Uzimajući u obzir sve dostupne epidemiološke indikatore, ne možemo utvrditi da nam broj zaraženih pada ili stagnira. Povećani udio pozitivnih testova i kontinuirano velik broj zaraženih je jako zabrinjavajući i ukazuje da se još uvijek vjerojatno nalazimo na uzlaznom trendu. Čak i ako se rast usporava, sve dok se radi o rastu, to neće biti dovoljno. Problem je u tome što su nam bolnički kapaciteti već pod velikim pritiskom, a to će se nastaviti povećavati tjednima. Mislim da je situacija kritična i potrebno je što prije uspostaviti jače mjere izolacije jer trenutačne mjere nisu dostatne. Ako oklijevamo i čekamo, situacija će biti teža, a povratak u normalu dulji - istaknuo je Nenad Ban.