Docjepljivanje trećom dozom protiv covida-19 više nije upitno, samo je pitanje kada će Hrvatska krenuti s 'boostanjem' antitijela. Hrvatska će, doznajemo iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), krenuti s docjepljivanjem vrlo skoro, a trenutno se radi na određivanju vremena u kojem je optimalno primanje dodatne doze. Prevladava stavo da bi se treća doza trebala primiti između šest i devet mjeseci nakon primitka druge doze, ali kako stvari sada stoje, neslužbeno doznajemo iz HZJZ-a, najizglednije je da će to biti nakon osam mjeseci.
- Na određivanju tog termina još se radi. Proučavaju se studije koje su napravljene, a koje su i ukazale da s protokom vremena antitijela opadaju - kaže naš sugovornik.
Prema izraelskom istraživanju, ali i onom provedenom nad više od 550 zaposlenih u Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", nedvojbeno je dokazano da antitijela opadaju s vremenom te da su šest mjeseci nakon primitka druge doze otprilike na istoj razini kao i tri tjedna nakon prve doze.
Za razliku od početka cijepljenja koncem prošle godine, kada je postojao plan prioriteta cijepljenja po dobi, vrsti posla i komorbiditetima, takvi prioriteti više ne bi trebali biti polazišna točka. Plan je, dakle, da treća doza cjepiva bude na raspolaganju svima koji tako žele zaštititi svoje zdravlje.
Vremenski razmak
- Kada se odredi vremenski razmak za docjepljivanje trećom dozom, logično je da će stariji, imunokompromitirani, djelatnici u zdravstvu i socijali biti prvi na redu, ali samo zato što su se oni prvi cijepili te će njima prvima isteći rok za primanje treće doze - kaže naš sugovornik.
Stručnjaci očekuju da svi oni koji su dosad primili dvije doze žele primiti i treću te smatraju da bi bilo nepravedno da se cjepiva čuvaju za one koji se možda nikada neće cijepiti, a oni koji to žele da čekaju.
- Obveze primanja cjepiva nema i neće je biti. Više puta se govorilo da je osobna odgovornost najvažnija. Više od 50 posto građana izabralo je vjerovati u znanost i struku i moramo voditi računa o njima - govore nam. Napominju i da uvijek postoji mogućnost da se netko razboli unatoč cjepivu, ali da su izgledi za razvoj teže kliničke slike, hospitalizacije i smrti bitno manji.
Interes za cijepljenjem je osjetno smanjen, a sada smo, početkom rujna, na procijepljenosti koja je bila planirana do kraja lipnja. S jučerašnjim datumom procijepljeno je 51.53 posto odraslog stanovništva, odnosno 42.91 ukupnog broja, po čemu smo pri dnu ljestvice zemalja EU. Prosjek unije je 77 posto odraslih cijepljenih barem jednom dozom.
Zimski period
U nedjelju se prvom dozom cijepilo samo 410 građana, što je manje od broja novodijagnosticiranih slučajeva tog dana, kojih je bilo 539. Radnim danima broj prvih doza ipak blago raste u odnosu na ljetni period. To su uglavnom građani koji su od početka zainteresirani za cijepljenje, ali su se, dok su čekali svoj red, razboljeli. Osim oboljelih iz proljetnog vala, primijećeno je da se cijepe i oni koji su najavljivali da će se cijepiti u rujnu, jer su stava da se tako bolje štite za zimski period.
Što se same epidemiološke situacije tiče, ona se pogoršava prema svim pokazateljima, od novozaraženih, hospitaliziranih, osoba na respiratoru i preminulih. Jučer su zabilježena 184 nova slučaja zaraze, u bolnici je 518, a na respiratoru 57. Preminulih je 5 osoba. Mjere su unatoč porastu relaksirane, kafići su otvoreni i u zatvorenim prostorima, djeca su krenula u škole. No, kako doznajemo, u ovom trenu se ne planiraju pooštravanja. Stav je, kažu nam sugovornici, da se svatko treba brinuti za sebe, što je sada i model kod cijepljenja trećom dozom.
- Nitko ne zna koliko će epidemija i suživot s virusom trajati te smatramo da oni koji su dali maksimum u zaštiti svog zdravlja i cijepili se ne bi trebali biti ograničeni. Naravno, ako situacija eskalira i bolnice se napune, morat će se pronaći neko rješenje, neki balans mjera - pojašnjava nam sugovornik. Covid potvrde sigurno će do daljnjeg ostati glavno pravilo za sve veće događaje.