StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetEUROPSKA KOMISIJA

Hrvatsko gospodarstvo dogodine će rasti 2,5 posto - bio bi to treći najveći rast u EU-u; Njemačka u velikim problemima

Piše Sanja Stapić
25. studenog 2023. - 17:37
Hrvastki rast Komisija objašnjava povećanjem osobne potrošnje, rastućim realnim plaćama i ulaganjima potaknutim novcem iz fondovima EU-aCropix

Ove i iduće dvije godine hrvatsko će gospodarstvo rasti po stopama koje će biti među najvećim u Europskoj uniji, prognozira Europska komisija. Nastavak je to trenda koji traje već dvije godine tijekom kojih je bruto domaći proizvod (BDP) Hrvatske rastao pretprošle godine 13,8 posto i 6,3 posto prošle godine. Lani su samo tri zemlje imale veći rast, a pretprošle godine samo je jedna zemlja bila bolja. Obje godine u EU-u je bila vodeća Irska s lanjskom stopom od 9,4 posto i 15 posto iz godine ranije.

Europska komisija u svojim jesenskim prognozama očekuje da će hrvatsko gospodarstvo ove godine rasti 2,6 posto, što će biti drugi najviši rast u cijeloj Uniji nakon rasta kojeg za Maltu projicira na četiri posto.

Hrvatski BDP trebao bi iduće godine porasti 2,5 posto i biti treći najveći rast u EU-u, a u 2025. stopa rasta trebala bi iznositi 2,8 posto i devet zemalja članica imat će veći rast gospodarstva. Ove godine kao i iduće dvije, hrvatski će BDP rasti znatno više od prosjeka Unije. Europska komisija očekuje da će ove godine BDP Europske unije i eurozone rasti jednako i to 0,6 posto, iduće godine Unija će imati rast od 1,3 posto, a eurozona 1,2 posto, dok bi u 2025. cijela EU trebala rasti 1,7 posto, a eurozona 1,6 posto.

Nema tu nikakvog čuda...

Rast hrvatskog gospodarstva koji zauzima visoke pozicije ovih godina među članicama Unije nije rezultat preokreta kojeg je Hrvatska ostvarila, niti nekog gospodarskog čuda. Njezin rast Komisija objašnjava povećanjem osobne potrošnje, rastućim realnim plaćama i ulaganjima potaknutim novcem iz fondovima EU-a. I lani je osobna potrošnja unatoč visokoj inflaciji dala gospodarstvu vjetra u leđa, a ove će mu ga godine dodati pristupanje eurozoni i šengenskom području.

image

Tvornica u kojoj se proizvode automobili kompanija Bugatti Rimac i Rimac

Goran Mehkek/Cropix

U Europskoj komisiji vjeruju da će potrošnja biti visoka zbog rasta zaposlenosti i plaća, a svoj će doprinos rastu BDP-a dati i državna potrošnja i ulaganja, što će uvelike biti podržana povećanom novcem iz fondova EU-a, povećanom apsorpcijom bespovratnih sredstava i zajmova iz Mehanizma za oporavak i otpornost.

Inflaciju vide kao glavni rizik za hrvatsko gospodarstvo. Inflaciju u Hrvatskoj ove godine komisija prognozira na 8,1 posto, što je peta najveća stopa u eurozoni i deseta u EU-u. Dogodine bi inflacija trebala pasti na 2,4 posto, a u 2025. na 1,6 posto, očekuje Europska komisija.

Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond (MMF) za ovu godinu Hrvatskoj prognoziraju rast od 2,7 posto i obje su institucije podigle svoje ranije prognoze. Iz Svjetske banke navode da se rast uglavnom zasniva na oporavku osobne potrošnje, snažnom rastu turizma i investicijskih aktivnosti koje se odvijaju uz potporu sredstava iz fondova EU-a. Očekuju da će stopa gospodarskog rasta u Hrvatskoj dogodine iznositi 2,5 posto i tri posto u 2025. jer se predviđaju umjerenija inflacija i povoljniji vanjski izgledi. Takav rast i manje potrebe za fiskalnim potporama dovele bi do ograničavanja fiskalnog deficita i postupnog smanjenja javnog duga što bi do kraja 2025. godine trebao pasti ispod 60 posto BDP-a.

Nerealna Vladina prognoza

U Hrvatskoj su nedavno analitičari Raiffesenbank Austria spustili procjenu rasta hrvatskoga gospodarstva u ovoj godini s prethodnih projekcija rasta od 2,5 posto na 2,1 posto zbog revizije rasta BDP-a koju je napravio Državni zavod za statistiku za prva dva ovogodišnja kvartala.

S obzirom na tu reviziju smatraju da je nerealna Vladina prognoza ovogodišnjeg rasta BDP-a za 2,8 posto. Dodaju da će objava BDP-a za drugu polovicu godine potvrditi nastavak usporavanja gospodarstva, da je industrija u fazi recesije, a ista je situacija i kod glavnih vanjskotrgovinskih partnera. Posustaje i inozemna potražnja čemu svjedoče i podaci blago manjem broju turističkih noćenja u srpnju i kolovozu u usporedbi s prošlom godinom.

Bilo kako bilo, činjenica je da je Hrvatska gospodarskim rastom među boljim članicama EU-u, što joj se rijetko događa. Inflacija je mogući rizik, kao i činjenica da se zaoštravanje sukoba u dva rata koja se vode, onaj u Ukrajini i pojasu Gaze, mogu odraziti na usporavanje svjetske ekonomije i potom gospodarstva eurozone i Hrvatske.

Čelni ljudi Europske središnje banke, njezina predsjednica te banke Christine Lagarde i potpredsjednik Luis de Guindos nedavno su istakli da je gospodarstvo eurozone i dalje je slabo, proizvodnja u sektoru prerađivačke industrije nastavila se smanjivati dok slaba inozemna potražnja i pooštravanje uvjeta financiranja sve nepovoljnije utječu na ulaganje i osobnu potrošnju. Gospodarstvo će vjerojatno ostati slabo do kraja godine no idućih godina trebalo bi jačati sa smanjivanjem inflacije, oporavkom realnih dohodaka kućanstava i potražnje za izvozom eurozone.

Čelni ljudi Europske središnje banke ključnim izvorima geopolitičkog rizika za rast gospodarstva vide u ratu kojeg Rusija vodi protiv Ukrajine i sukobu izazvanim terorističkim napadima u Izraelu. Pojačane geopolitičke napetosti mogle bi u kratkoročnom razdoblju dovesti do poskupljenja energije. S druge strane, ekstremni vremenski uvjeti mogli bi podići cijene hrane iznad očekivanja...

image

Kemijska industrija u Frankfurtu na Majni - Mnogo je problema s kojima se njemačko gospodarstvo suočava: s transformacijom u CO2 neutralnu industriju, nedostatnom digitalizacijom, birokracijom i premalo kvalificirane radne snage

Kirill Kudryavtsev/Afp

Motor ‘trokira‘?

U moru očekivanja, projekcija i prognoza ne stoji dobro gospodarski motor Europske unije. Njemačku industriju koja je veliki izvoznik pogađa stagnacija međunarodne trgovine, trgovinski spor SAD-a i Europe s Kinom. Potom je ruska agresija na Ukrajinu dovela do toga da mora jeftiniji ruski plin zamijeniti skupim tekućim prirodnim plinom. Otada su cijene energenata skočile nebu pod oblake.

Gospodarstva velikih industrijskih zemalja svijeta rastu po većim ili manjim stopama pa tako Francuskoj, koja je u energetskoj krizi izazvanoj ruskom agresijom na Ukrajinu profitirala od jeftine struje iz svojih nuklearki, ove godine Europska komisija prognozira jedan posto rasta a Italiji 0,7 posto, dok očekuje da će njemačko gospodarstvo kliznuti 0,3 posto.

Uz probleme u industriji, koja čini gotovo četvrtinu njemačkog gospodarstva, sa sve većim problema suočava se i građevinarstvo te zemlje koje čini sedam posto njezina BDP-a. U tom sektoru rastu troškovi i stečajevi tvrtki, a govori se da je stanogradnja na rubu propasti jer se građevinski projekti otkazuju, a narudžbe usporavaju. Rast kamatnih stopa i povećani troškovi materijala krivci su za takvu situaciju, a savezna vlada je najavila mjere kojima želi ubrzati planiranje i izdavanje građevinskih dozvola, smanjivanje birokracije te uvođenje olakšica za tvrtke koje imaju visoke troškove električne energije.

Mnogo je problema s kojima se njemačko gospodarstvo suočava - s transformacijom u CO2 neutralnu industriju, nedostatnom digitalizacijom, birokracijom i premalo kvalificirane radne snage jer joj trenutačno nedostaje 285 tisuća stručnjaka na informatičkim i tehničkim područjima. Toliko radnika nedostaje zbog demografskih potreba jer svake godine oko 65 tisuće visokoobrazovanih stručnjaka odlazi u mirovinu, a istovremeno ne samo da treba popuniti njihova mjesta nego raste potreba za takvim stručnjacima za razvitak tehnologija i proizvoda koji bolje štite klimu...

Glavni vanjskotrgovinski partneri

Njemačka je, s Italijom i Slovenijom, jedan od glavnih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske i na te tri zemlje otpada više od polovice vrijednosti ukupne robne razmjene s EU. U prvih osam mjeseci ove godine, od ukupnog hrvatskog izvoza od 15 milijardi eura, na EU-u tržište je izvezeno 10,2 milijardi eura ili 68 posto vrijednosti ukupnog izvoza. U istom je razdoblju u Hrvatsku je uvezeno roba za 26,5 milijardi eura od čega je glavnina ili 19,9 milijardi eura uvezena iz Unije.

Tako je teško povjerovati da se slabosti gospodarstava u EU-u, njihovi minusi i plusovi, pa i oni najvećeg europskog gospodarstva i najvećeg vanjskotrgovinskog partnera Hrvatske neće polako prelijevati na domaće gospodarstvo. Istina je također da danas domaći BDP raste i na račun novca iz europskih fondova, jednako kao što je istina da dotok tog novca neće biti vječan.

Rast BDP-a u 2023.

Prognoze Europske komisije, u postocima:

Malta 4

Hrvatska 2,6

Grčka 2,4

Španjolska 2,4

Cipar 2,2

Portugal 2,2

Rumunjska 2,2

Bugarska 2

Belgija 1,4

Slovačka 1,3

Slovenija 1,3

Danska 1,2

Francuska 1

Italija 0,7

EU 0,6

Eurozona 0,6

Nizozemska 0,6

Poljska 0,4

Finska 0,1

Letonija -0,2

Njemačka -0,3

Litva -0,4

Češka -0,4

Češka -0,4

Austrija -0,5

Švedska -0,5

Luksemburg -0,6

Mađarska -0,7

Irska -0,9

Estonija -2,6

image

Čeličana u u Duisburgu

Ina Fassbender/Afp

Inflacija u 2023.

Prognoza Europske komisije, u postocima:

Mađarska 17,2

Češka 12,2

Poljska 11,1

Slovačka 10,8

Rumunjska 9,8

Letonija 9,6

Estonija 9,4

Litva 8,8

Bugarska 8,8

Hrvatska 8,1

Austrija 7,7

Slovenija 7,5

EU 6,5

Njemačka 6,2

Italija 6,1

Francuska 5,8

Malta 5,7

Švedska 5,7

Eurozona 5,6

Portugal 5,5

Irska 5,3

Nizozemska 4,6

Finska 4,4

Grčka 4,3

Cipar 4,1

Danska 3,6

Španjolska 3,6

Luksemburg 3,2

Belgija 2,4

15. studeni 2024 21:34