Prošle godine Pupačić i Šimić, ove godine Tin Ujević – hrvatski pjesnici pokazali su se fatalnima za maturante koji su na eseju iz hrvatskoga jezika na državnoj maturi i lani i ove godine upravo na temama poetike ovih bardova hrvatske književnosti prilično kiksali. Više od 1700 učenika lani, a njih oko 1200 ove godine - zvučalo nam to vjerojatno ili ne - predalo je potpuno prazne listove na eseju koji je tematizirao njihovo pjesništvo. Čak ni stih Šimićeve "Opomene" "Čovječe, pazi da ne ideš malen ispod zvijezda" lani ili Tinove "Igračke vjetrova" ove godine, "Za let si, dušo, stvorena", nije učenike završnih razreda srednjih škola potaknuo da na eseju napišu jednu jedinu riječ.
Naravno, svi su oni pali ispit iz hrvatskog, budući da je ove godine, kao i lani, još uvijek vrijedilo pravilo da se ispit iz tog obveznog predmeta na maturi može položiti samo ako pristupnici prijeđu minimalni bodovni prag iz oba dijela ispita - i iz testa i iz eseja. Međutim, to se pravilo iduće godine ukida pa se posljednjih dana sve glasnije počelo postavljati pitanje znači li to bukvalno da će maturanti iduće godine i s potpuno praznim papirom na eseju moći položiti hrvatski?
Brisanje iz pravilnika
Ukratko, vjerojatno ne. Barem ako je suditi prema odgovoru prosvjetnih vlasti, međutim, i dalje se ne zna kako će se uopće bodovati esej iz hrvatskog iduće godine, odnosno koliko će bodova participirati u konačnoj ocjeni te koji će to biti minimum koji će trebati zadovoljiti na eseju kako učenik ne bi pao ispit iz hrvatskog. Podsjetimo, Ministarstvo znanosti i obrazovanja ministrice Blaženke Divjak donijelo je u svibnju ove godine izmijenjeni Pravilnik o polaganju državne mature. U njemu je, uz ostalo, brisan članak 24. iz dosadašnjeg pravilnika koji je propisivao da “ako se ispit polaže u više dijelova, smatra se položenim ako su položeni svi njegovi dijelovi”. Ako je već nešto brisano, onda proizlazi da maturanti iduće godine doista neće trebati položiti sve dijelove ispita iz hrvatskog jezika, pa tako ni esej, kako bi prošli hrvatski na maturi. Međutim, iz Ministarstva znanosti i obrazovanja ministrice Divjak tvrde kako to baš neće biti tako.
- To znači da se za svaki ispit daje jedinstvena ocjena. Ispit iz hrvatskog jezika i dalje će imati esej i teoretski dio koji će se bodovati. U praksi to znači da je vrlo mala vjerojatnost da uz nula bodova iz eseja učenik može dobiti prolaznu ocjenu iz hrvatskoga jezika – pojašnjenje je koje je stiglo iz resornog Ministarstva, bez konkretnog objašnjenja koliki će biti udio bodova iz pojedinog dijela ispita u konačnoj ocjeni. Iz MZO-a još dodaju kako je hrvatski jezik bio jedini predmet na maturi koji se praktički sastojao od dva ispita, a već su došli i zahtjevi da se i ostali predmeti podijele na više ispita, što bi predstavljalo dodatni pritisak na učenike.
Minimalni prag prolaznosti
- Osim toga, na državnoj maturi ne trebaju se ispitati svi elementi koji su u programu srednje škole jer je učenik za sve te elemente već vrednovan tijekom školovanja – odgovaraju u MZO-u. Iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, središnje ustanove za provedbu državne mature, već su iznijeli stajalište da bi nekakav minimalni prag prolaznosti za esej trebao postojati, međutim, poručuju kako o tome odlučuje Ministarstvo.
Struka je već više puta dosad s nevjericom pratila rezultate i ostala popratna događanja oko mature iz hrvatskoga jezika (a u deset godina doista smo vidjeli svašta). Predstojnik Katedre za metodiku nastave hrvatskog jezika i književnosti s Odsjeka za kroatistiku zagrebačkog Filozofskog fakulteta izv. prof. dr. sc. Marko Alerić naglašava kako se esej nipošto ne bi smio marginalizirati na ispitu iz hrvatskog jezika na maturi.
- Esej je mogućnost primjene vještine, ne samo poznavanja književnosti i sposobnosti tumačenja ili raspravljanja o nekoj temi, nego i prilika da se pokaže stupanj ovladavanja jezičnim djelatnostima. Kada već volimo ugledati se na druge zemlje, moramo znati da je vještina pisanja u anglosaksonskom svijetu iznimno cijenjena i znači višu razinu poznavanja jezika i osposobljenosti za komunikaciju – ističe profesor Alerić. Ne imati nikakav prag prolaznosti na eseju znači davati zeleno svjetlo neovladavanju vještinom pisanja.
- To je loša poruka učiteljima i budućim maturantima, vodi k tome da se u mnogim školama neće vježbati ni pripremati za esej. Nije teško predvidjeti da će to dovesti do toga da će razina pismenosti i osposobljenosti za pisanje na svim razinama, bilo ono poslovno, administrativno ili novinarsko, znatno pasti - upozorava prof. dr. Marko Alerić.