Pet prosječnih starosnih hrvatskih mirovina stane u jednu austrijsku ili jednu irsku prosječnu starosnu mirovinu.
Prosječna starosna mirovina u Europskoj uniji triput je veća od hrvatske starosne mirovine koja je među najslabijima u EU-u. Prema podacima o prosječnim starosnim mirovinama za 2018. godinu koje je objavio Eurostat, prosječna mirovina u EU-u iznosi 1194 eura, a prosječna hrvatska starosna mirovina 355 eura. Do danas se nije mnogo povećala te je prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), prošlog mjeseca od 1,23 milijuna umirovljenika njih 824 tisuće primalo prosječnu starosnu mirovinu od 2904 kune ili 385 eura, a bez međunarodnih ugovora po 3310 kuna ili 439 eura.
Rumunjska mirovina više 'piza'
Prema Eurostatovim dostupnim podacima, hrvatska prosječna starosna mirovina od 355 eura prije četiri godine bila je na 23. mjestu u Uniji, a slabije od naše zemlje su bile Rumunjska, Litva, Letonija i Bugarska. Eurostat je mirovine izmjerio i standardom kupovne moći (SKM) i u toj umjetnoj valuti, koja eliminira razlike u cijenama među zemljama i omogućuje bolju usporedbu ekonomskim pokazatelja, Hrvatska stoji za jedno mjesto lošije, jer manje mirovine imaju samo Bugarska, Litva i Letonija.
Hrvatska prosječna starosna mirovina iznosi 556 SKM, a prosječna EU starosna mirovina 1233 SKM, najslabija je bugarska s 371 SKM, dok rumunjske prosječne starosne mirovine iznose 590 SKM, vrijede više od hrvatskih starosnih mirovina iako su nominalno lošije.
Prošlog je mjeseca prosječna starosna mirovina bez međunarodnih ugovora iznosila 3310 kuna što je 43,87 prosječnih plaća, dok je u prosincu 2016. "težila" 2757 kuna, i to je tada bilo 47,50 posto prosječne neto plaće. Tako je s hrvatskim mirovinama, istovremeno rastu i padaju.
Hrvatskim umirovljenicima s eurom će biti kao s kunom, puno priče ni za što. Takvo je stanje u njihovim lisnicama, pa ne trebaju vrećice za kupovinu, sve mogu donijeti doma u džepovima. S eurima će im biti još lakše jer neće trebati novčanice, moći će ponijeti par kovanica od dva tri eura i to je ono što će smjeti dnevno potrošiti.
Premijer Andrej Plenković na nedavnom je predstavljanju promjena u mirovinskom sustavu kazao kako su prosječne mirovine od listopada 2016. do danas povećane 20,15 posto zbog posljedica brojnih mjera iz mirovinske reforme koje su doprinijele unapređenju položaja umirovljenika.
Tako je rekao da je od početka njegova mandata najniža mirovina povećana za četvrtinu, a samo u ovom mandatu povećanje iznosi 6,8 posto čime se na polovici mandata znatno približilo ostvarenju cilja – povećanju mirovina za 10 posto iz programa Vlade. Istaknuvši da Vlada poduzima sve kako bi umirovljenicima osigurala dostojanstvenu starost, premijer je kazao da je u okolnostima preklapajućih kriza, energetske, prehrambene, pa i svih inflatornih pritisaka ključan prioritet Vlade osigurati socijalnu sigurnost svima, osobito sugrađanima starije dobi.
Premijer nije spominjao inflaciju niti kako se mirovinama može živjeti, nije govorio o tome da je ukupni broj umirovljenika malo pao, i da je znatno porastao broj onih s najnižim mirovinama. Najnižu mirovinu krajem 2016. godine primalo je 228.990 umirovljenika u iznosu od 1451 kunu, danas najnižu mirovinu od 1835 kuna prima 277.283 umirovljenika. Porasle su najniže mirovine, ali je za 21 posto porastao i broj umirovljenika koji ih primaju.
U lipnju ove godine je 1,13 milijuna ljudi primilo 2706 kuna prosječne mirovine koju su zaradili isključivo na temelju zakona o mirovinskom osiguranju. Ta prosječna mirovina raste na 3048 kune kada se isključe mirovine na temelju međunarodnih ugovora. Krajem 2016. godine bilo je više umirovljenika nego danas, njih 1,14 milijuna s mirovinama po zakonu o mirovinskom osiguranju primalo je prosječnih 2255 kuna, a bez međunarodnih ugovora po 2508 kuna.
Prosječna mirovina od 2706 kuna od prosinca 2016. do danas narasla je 451 kunu, bez međunarodnih ugovora 540 kuna. U pet i pol godina svakog mjeseca te su se mirovine povećale za osam ili deset kuna, ako se isključe međunarodni ugovori. Posljednji podaci o inflaciji su za lipanj, kada je stopa inflacije iznosila 12,1 posto za koliko su sve cijene skočile u odnosu na isti lanjski mjesec, dok su nominalno mirovine porasle 4,8 posto u tom razdoblju.
I bez inflacije s prosječnim mirovinama se uz teške muke sastavljalo kraj s krajem, a s inflacijom umirovljenici prkose svim zakonima logike i uspijevaju preživjeti.
Lani je za jednočlano kućanstvo mjesečni prag rizika od siromaštva bio 3038 kuna, a statistika kaže da najviše stope rizika od siromaštva po tipu kućanstva od 55 posto imaju jednočlana kućanstva, koje čine osobe od 65 ili više godina.
Stariji su odlični radnici
Dr. Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije kaže da uvođenje eura neće ništa promijeniti u mirovinskom sustavu, te treba shvatiti da moramo duže raditi. Ističe da muškarci u Hrvatskoj odlaze u starosnu mirovinu sa 63 godine, a žene sa 62 godine, makar je starosna dob za muškarce 65 godine, a za žene 63 i pol godine.
– Stopa zamjene mirovine s prosječnom plaćom u Hrvatsko jest među najnižima u Europi. Ako bismo duže radili, onda bi sigurno i mirovine bile više, ne mnogo, ali bi bile više. Nije bitno da radimo do 67. godine nego da stvarno radimo do 65. godine, a tako se ne radi.
Donedavno su hrvatski poslodavci imali veliki izbor radne snage, pa su govorili da su stariji radnici jako iskusni i imaju znanja te nemaju problema s malom djecom, ali ih nisu htjeli zapošljavati, jer u Hrvatskoj postoji predrasuda da su stariji radnici manje produktivni od mlađih. Istraživanja su, i u Hrvatskoj i u svijetu, nedvojbeno pokazala da stariji radnici nisu manje produktivni od mlađih. Iskustvo je nenadoknadivo – kaže dr. Bejaković.
Prema mišljenju ovog stručnjaka, starije osobe moraju aktivno raditi na stjecanju novih znanja, biti aktivni, prilagodljivi i učiti strane jezike, a danas nije teško naučiti raditi na kompjutorima. Jer rad u starosti je bitan ne samo zbog novca, nego socijalizacije, aktivnosti, očuvanja kognitivnih sposobnosti...
– Hrvatska nema tako loše stope aktivnosti, dosta smo dobri, skoro na europskom prosjeku za dobnu grupu od 25 do 49 godina, ali imamo jako niske stope aktivnosti mladih, jer se kod nas dugo studira, i vrlo nisku stopu aktivnosti koja snažno pada za starije od 50 godina. Nedostaje nam radnika, a radnika ima, samo ih treba aktivirati. Treba razbijati predrasude da su stariji radnici neproduktivni, jer se radi o ljudima s iskustvom, a starijima objasniti da je u njihovom interesu da rade – smatra dr. Predrag Bejaković.