Svake godine ista priča – HEP-ovi korisnici sa zebnjom čekaju uplatnice za novo obračunsko razdoblje koje im davatelj usluge šalje gotovo na sam datum dospijeća. Kako bi izbjegli plaćanje zateznih kamata, građani pokušavaju na vrijeme podmiriti svoje obveze, no osim prve akontacijske rate za studeni, većina ih mora platiti i razliku u potrošnji za prethodni šestomjesečni period, pa se taj iznos penje i preko tisuću kuna.
Lani su iz Hrvatske elektroprivrede kašnjenje pravdali osnivanjem nove tvrtke HEP Elektra, zadužene za opskrbu strujom po javnoj usluzi. Ovaj put posebnog razloga nema – iz državne tvrtke poručuju kako kašnjenja nastaju zbog tehničkih ograničenja iako "nastoje maksimalno skratiti vrijeme obrade zaprimljenih mjernih podataka, ispisa računa i dostave".
Ogromni minusi
– Za razdoblje studeni – travanj napravljeni su obračuni, a u tijeku je tiskanje i otprema računa. Dio računa već je dostavljen kupcima. Napominjemo da se, sukladno propisima, predmetne zone moraju očitati u razdoblju od 15. listopada do 15. studenog. Za obradu i tiskanje potrebno je nekoliko radnih dana... Uobičajeno, prve rate šestomjesečnog obračunskog ciklusa imaju dospijeće krajem mjeseca, upravo zbog slanja računa i uplatnica sredinom mjeseca – poručuju iz HEP-a, no problem je što se već bližimo i kraju mjeseca, a od uplatnica ni traga.
Priča, ipak, ima svoju pozadinu, a ta je da u HEP-u imaju problema s organizacijom rada. Naime, radnici im nevoljko odlaze u nedavno osnovanu HEP Elektru, odnosno grčevito se bore da ostanu u HEP ODS-u (operator distribucijskog sustava). Sustav rada je da HEP ODS očitava mjerne uređaje i dostavlja ih HEP Elektri, koja radi obračun...
– Distribucija je regularna mrežna djelatnost koja ne ovisi o tržištu i to je glavni razlog zbog kojega djelatnici teško napuštaju HEP ODS. Dok se oni brinu kako će sebe što bolje osigurati, događaju im se problemi u poslovanju – imaju ogromnu nenaplaćenu realizaciju, u iznosu od oko 900 milijuna kuna, dok su gubici u distribuciji električne energije HEP ODS-a u 2016. godini iznosili više od 1,2 milijarde kilovatsati. Sve to plaćaju građani, uredni kupci, zbog toga nam je odnedavno i cijena struje viša – kaže Nenad Kurtović, stručnjak za energetsko tarifiranje iz udruge "Splitski potrošač".
Pogrešan način
Potrošače koji su zaboravili ovim putem podsjećamo na činjenicu da je struja od 1. rujna ove godine skuplja za 10 posto, a za taj će im iznos biti uvećane i zimske rate. Primjera radi, onaj tko je u siječnju struju platio 400 kuna, sad će za isti broj potrošenih kilovatsati platiti gotovo 450 kuna.
Naime, početkom godine Vlada je smanjila PDV na električnu energiju, i to s 25 na 13 posto, pa su potrošači imali jeftiniju struju. Na ljeto je, pak, donesena odluka o nužnom povećanju naknade za obnovljive izvore energije, i to s 3,5 lipe po kilovatsatu na 10,5 lipa po kilovatsatu, zbog čega električnu energiju plaćamo onoliko koliko smo je plaćali prije pojeftinjenja. Ukratko, struju smo po povoljnijoj cijeni dobivali tek osam mjeseci.
– Upozoravao sam od početka da je ovo pogrešan način rješavanja problema, umjesto da su od početka ove godine naknadu za obnovljive izvore energije podigli s 3,5 lipa po kilovatsatu na 6,5 lipa, građani bi to manje osjetili jer bi im računi bili veći za četiri posto, a država bi dobila jednak iznos. Osim toga, ako su već uvodili poskupljenje 1. rujna, tada su trebali očitati i mjerila i poslati ljudima uplatnice s ispravno utvrđenim većim iznosom utrošene električne energije po razdobljima umjesto da ih sad dovode u zabludu. Precizno su stanje imali jedino korisnici brojila na daljinsko očitanje, no takvih je tek 200.000 u Hrvatskoj – objašnjava Kurtović.
Crna rupa od 600 milijuna kuna
Kurtović nam iznosi još jedan frapantan podatak – od 1,2 milijarde kilovatsati gubitaka ostvarenih u distribuciji u 2016. godini, samo je 50 posto onih tehničke prirode. Druga polovina gubitaka odnosi se na takozvane "obračunske gubitke" na energiju koja je ušla u mrežu i proslijeđena je kupcima, ali se "izgubila" na putu do njih.
– Što se dogodilo s tom energijom – je li ukradena ili je u pitanju nešto drugo, ne zna se. Zna se samo da je njezina "prodajna" vrijednost s uključenim PDV-om gotovo 600 milijuna kuna. Toliko vam otprilike godišnje potroše kućanstva na području "Elektrodalmacije". To je, dakle, kao da Split i okolica cijelu jednu godinu ne plaćaju struju – govori Kurtović.
Uskoro opet poskupljenje?
Našeg sugovornika pitamo i postoji li opasnost od dodatnog poskupljenja struje.
– Prisutne su neke naznake da će dio koji se odnosi na energiju ići od 30 do 35 posto gore. To ne čudi jer se trend proizvodnje električne energije kreće ka smanjenju fosilnih goriva, a obnovljivi su izvori energije, čije učešće raste, skuplji. A još ako zima bude oštra... Unatoč svemu tomu, HEP bi još i mogao zadržati cijenu s obzirom na svoje rezerve i prošlogodišnju neto dobit u iznosu od preko dvije milijarde kuna, no tržišni opskrbljivači sasvim sigurno neće. To je, naravno, pogubno za tržišnu utakmicu i potrošače, jer bi HEP tako postao monopolist, na novi, gori način nego što je to ikad bio – objašnjava naš sugovornik.