Gubi li Hrvatska najvjernije i najdraže turiste? Nijemci odlaze u Bugarsku, a stižu nam Britanci i Poljaci

Pitanje se nameće nakon što je Europska putnička komisija (ETC) ovih dana izdala redovito izvješće o turističkim trendovima za prvi kvartal 2017. godine te posebno u njemu apostrofirala kako je Hrvatska, na veliko iznenađenje, u prvih pet mjeseci 2017. ostvarila osam posto manji broj dolazaka te čak 15 posto manji broj noćenja gostiju iz Njemačke (izvješće jest kvartalno, ali podaci za Hrvatsku odnose se na razdoblje do kraja svibnja), piše Jutarnji list.

Podatak potvrđuju i mjesečna izvješća o stanju emitivnih tržišta koje svaki mjesec objavljuje HTZ, a koji otkrivaju kako smo najveći gubitak njemačkih gostiju zabilježili u svibnju, i to u iznosima od 23 posto u dolascima te čak 32 posto u noćenjima.



Istovremeno, ETC bilježi još jedan paradoks: hrvatsko tržište, uz tursko, jedno je od rijetkih europskih tržišta koje bilježi pad broja njemačkih posjetitelja u predsezoni s obzirom na to da analize pokazuju kako je većina popularnih turističkih destinacija u Europi ove godine ipak profitirala od ovih gostiju.

Otkrili Bugarsku

Posebno se to odnosi na zemlje u okruženju, među kojima prednjači Bugarska.

Ona je prema podacima ETC-a u prvom kvartalu 2017. godine ostvarila gotovo 40-postotni rast njemačkih turista.



Bugarska je, tvrde u ETC-u, postala nova zimska destinacija za njemačke obitelji koje su vrlo skupa austrijska i švicarska skijališta odlučile zamijeniti znatno jeftinijim, balkanskim.

Istovremeno, ove je godine Srbiju posjetilo 26 posto više Nijemaca, 25 posto raslo je i tržište Crne Gore, u Rumunjskoj su rasli za 18 posto, a u znatno većim brojevima rado odlaze i u susjednu Mađarsku.

Prvo upozorenje

Njemački predsezonski gosti, dakle, sve se više orijentiraju prema jeftinijim i neotkrivenim destinacijama iz regije (iako su kumulativno i dalje najbrojniji gosti), a njihova mjesta u većem broju počinju preuzimati posjetitelji iz Velike Britanije, ali i Poljske.

Britanci su u prvom kvartalu 2017. godine ostvarili rast broja noćenja i dolazaka na hrvatska turistička odredišta od čak 40 posto, što je ujedno najveći rast dolazaka britanskih turista među gotovo svim europskim destinacijama.

Hrvatska bilježi rast predsezonskih gostiju praktično sa svih tržišta (indijsko, talijansko, rusko, francusko), a pad bilježimo jedino još po pitanju Japanaca koji su ove godine zabilježili dva posto manje dolazaka.



Sanja Čižmar iz tvrtke HD Consulting upozorava kako pad broja dolazaka i noćenja Nijemaca zasad nije alarmantan, ali predstavlja upozorenje.

- Svakako bi valjalo istražiti je li pad broja dolazaka iz Njemačke u razdoblju prvog kvartala uvjetovan padom poslovnih ili odmorišnih gostiju. Ako se radi o poslovnim gostima, vjerujem da bi to imalo šire implikacije i bio razlog za veću zabrinutost jer bi upućivao na pad gospodarske aktivnosti s Njemačkom koja je Hrvatskoj važna i kao vanjskotrgovinski partner - smatra Čižmar.

Jedan od mogućih uzroka pada turista iz Njemačke, upozorava, mogla bi biti orijentacija ove nacije na odabir jeftinijih destinacija u široj regiji, s obzirom na to da se Hrvatska teško može pozicionirati kao jeftino turističko odredište.

Premalo hotela

- Što se tiče odmorišnih gostiju iz Njemačke, Hrvatska je u dosadašnjem razdoblju u većoj mjeri privlačila segmente srednje ili niže platežne moći koji su sada možda odabrali druge destinacije. Ipak, to ne znači da bi cilj domaćeg turizma trebao biti ulazak u cjenovnu konkurenciju s ovim jeftinijim destinacijama, već konkuriranje u segmentu kvalitete. To znači daljnje unapređenje kvalitete postojećih smještajnih kapaciteta i izgradnja novih - zaključuje Čižmar za Jutarnji list.



Iz HTZ-a napominju kako Nijemci u prvom polugodištu ove godine ipak bilježe rast dolazaka i noćenja, od 32,4 odnosno 33,5 posto, što bi ukratko značilo kako su ovi gosti s dolaskom sezone uspjeli popraviti rezultate iz prvog kvartala.

Osim toga, napominju kako razdoblje od siječnja do travnja čini samo četiri posto ukupnog turističkog promet tijekom godine pa se temeljem tih rezultata ne mogu donositi zaključci o uspješnosti pojedine godine.