Moratorij na otplatu kredita činio se kao slamka spasa svima onima koji su u ovom turbulentnom vremenu ostali bez dijela primanja ili, još gore, radnog mjesta, a imaju obveze prema banci. Budući da je ova odgoda predstavljena kao mjera pomoći osiromašenima, građani su, logično, smatrali kako ih moratorij neće ništa koštati.
Nažalost, ispostavilo se kako će banke i u ovoj situaciji zarađivati na svojim klijentima, naplaćujući im kamatu za vrijeme odgode, i to od 1000 kuna do čak 1000 eura, ovisno o visini kredita.
Uz to, građane je šokirala spoznaja da će, nakon isteka moratorija, ponovno morati platiti solemnizaciju ugovora o kreditu kod javnog bilježnika! Iznos solemnizacije ovisi o vrijednosti ugovora, a ako se on naknadno mijenja, naplaćuje se maksimalno četvrtina prve obračunate cijene.
Ova stavka će tako one koji su se odlučili na moratorij koštati još najmanje 1000 kuna. Šokiran činjenicom da će "mirovanje" kredita, na koncu, skupo platiti bio je i naš čitatelj iz Splita (točni podaci poznati redakciji, op.a.).
– Nakon što mi je smanjenja plaća, odmah sam pomislio kako ću teško uspjeti podmirivati rate za dva kredita koja imam – jedan nenamjenski, drugi stambeni. Banka, čiji sam klijent, na svojim je web-stranicama objavila da daje moratorij od šest mjeseci, no da im prethodno treba poslati "dokaznice".
Dostavio sam im to što su tražili, a ubrzo su me kontaktirale ljubazne djelatnice banke. Bio sam naivan misleći da će to biti "pravi" moratorij, dakle, potpuna odgoda i mirovanje mojih kreditnih obveza kroz šest mjeseci.
Hladan tuš
Vrlo brzo uslijedio je, naime, hladan tuš – iz banke su mi poslali tzv. otplatni plan, a bankarica mi je pojasnila da ću zbog moratorija na gotovinski – nenamjenski kredit morati platiti dodatnih 5000 kuna, koje će se rasporediti na preostalo vrijeme trajanja kredita. Moj kredit nije toliko velik, iznosi 120.000 kuna, a sada zamislite koliko će platiti ljudi koji su, recimo, digli 100.000 eura kredita!
Za drugi, stambeni kredit, rečeno mi je, pak, da ću ponovno morati obaviti solemnizaciju, te da će mi i taj zajam biti uvećan za kamate. Sve me to prilično šokiralo jer nije u pitanju mali novac. Malo sam se informirao, te mi je rečeno da je moratorij vremensko razdoblje u kojem se (na određeno vrijeme) odgađa izvršavanje svih legalnih obveza i otplate duga.
Banke to, pak, shvaćaju kao razdoblje u kojem je dopuštena odgoda plaćanja glavnice ili ukupnog anuiteta. Smatram da je država trebala ovdje intervenirati i jasno propisati "pravila ponašanja" bankama koje nude moratorij. Nitko ne bježi od duga, ali kakvo je to mirovanje kredita kad ga na kraju skupo platiš – kaže naš sugovornik.
Splićanku M.I. (točni podaci poznati redakciji) moratorij će, na koncu, koštati 11.700 kuna.
- Naravno da sam se iznenadila kad sam to saznala, pa to su moje četiri rate kredita! U banci sam, naime, podigla stambeni kredit u iznosu od 100.000 eura i rata mi je morala biti velika! Nakon što su mi, zbog korone, smanjena primanja, shvatila sam da obveze prema banci neću moći podmirivati.
Ukratko, bila sam prisiljena zatražiti moratorij na šest mjeseci. Nisam imala pojma da oni i tijekom ovog razdoblja mirovanja zaračunavaju kamate... Olakotna okolnost jest što te kamate ne moraš platiti odmah, već se raspoređuju na preostale rate kredita. Ljuti me, ipak, to što su se banke u ovim postupcima dobro naplatile, a kao čine klijentima uslugu! - ogorčena je M.I.
Iz banaka koje smo kontaktirali potvrđuju kako se tijekom moratorija klijentima obračunavaju redovne kamate po ugovorenoj kamatnoj stopi. Klijent kamatu ne podmiruje u razdoblju moratorija, ali će mu ona na naplatu doći poslije.
– Kamata koja je obračunata u razdoblju moratorija se nakon njegova isteka raspoređuje na preostali rok otplate kredita te klijent dobiva novi otplatni plan s novim iznosom anuiteta.
Za neosigurane kredite (nenamjenske, stambene bez hipoteke, turističke kredite bez hipoteke i autokredite bez fiducije) klijenti su mogli zatražiti odgodu otplate na razdoblje od tri do šest mjeseci i za odabrano razdoblje zatražiti produljenje roka otplate kredita.
Od 5. lipnja 2020. godine RBA će korisnicima kredita osiguranih hipotekom ponuditi odgodu otplate kredita do šest mjeseci uz produljenje roka otplate do dodatnih šest mjeseci (kod turističkih kredita s hipotekom i na dulje razdoblje, op.a.)
Omogućavanjem produljenja roka otplate kod kredita osiguranih hipotekom klijenti će imati određene troškove kod javnog bilježnika jer je potrebno upisati novu hipoteku na nekretnini – objašnjavaju iz Raiffeisen banke, u kojoj su dosad zaprimili oko 9300 zahtjeva klijenata za odgodu otplate kredita, a odobreno ih je 84 posto.
I iz OTP banke odgovaraju kako za vrijeme trajanja moratorija odgađaju plaćanje svih obveza, ali obračunavaju kamatu koja se raspoređuje na preostali rok otplate kredita.
Produženi rok
– Nakon isteka ugovorenog moratorija ukupni preostali iznos se može otplatiti u preostalom broju anuiteta uz povećani iznos anuiteta ili ako klijent preferira da mu iznos anuiteta ostane kao i prije moratorija, tada se, uz moratorij, radi i prolongacija krajnjeg roka otplate.
Različite vrste kredita, kao i različite faze otplate pojedinog kredita, sa sobom donose potpuno različite otplatne planove za svakog korisnika posebno. OTP banka ne traži solemnizaciju aneksa ugovora o kreditu, niti naplaćuje bilo kakvu naknadu za obradu moratorija – objašnjava Silvija Bareša, glasnogovornica OTP banke, navodeći kako je dosad dva posto njihovih klijenata zatražilo moratorij na otplatu svojih kreditinih obveza, najčešće koristeći moratorij na rok od šest mjeseci.
Iz PBZ-a smo zaprimili vrlo kratak odgovor – u toj banci tvrde kako moratorij ugovaraju bez ikakve naknade i bez troškova solemnizacije dodatka ugovoru. I ovdje u razdoblju odgode otplate kredita obračunavaju redovnu kamatu, ali je ne naplaćuju.
– Istekom navedenog razdoblja kamata se ne pripisuje glavnici, već se raspoređuje na preostali rok kredita uvećan za razdoblje odgode otplate, a pripadajući dio kamate dospijeva zajedno s redovnim mjesečnim obrocima. Inače, rok za zaprimanje zahtjeva za moratorij je produljen do 30. lipnja 2020. te je do sada odobreno više od 80 posto zaprimljenih zahtjeva građana – navode iz PBZ-a.
Iz HPB-a poručuju kako njihovi klijenti pogođeni krizom mogu birati između tri modela za olakšanje otplate financijskih obveza. Prvi je da produlje rok otplate kreditnih zaduženja uz smanjenje mjesečnih anuiteta, drugi je da zatraže moratorij na otplatu glavnice kreditnih zaduženja uz mjesečno podmirivanje kamate (pri čemu im se odobrava adekvatno produljenje ugovorenog roka otplate), a treći je da zatraže moratorij na otplatu ukupnog zaduženja s podmirenjem kamate po isteku.
Kako god da okrenete, od plaćanja kamata za vrijeme trajanja moratorija ne možete pobjeći. Moratorij će na koncu više koštati one koji ga budu uzimali na dulji rok. U povoljnijem su položaju svakako klijenti koji su se manje zadužili, na kraće razdoblje, te oni koji su pri kraju otplate kredita.
Pouka je, dakle, da se moratorij uzima u krajnjoj nuždi, ako vam životne, odnosno financijske prilike drukčije ne dopuštaju.