Evo zašto naši ljudi traže posao u Irskoj, Austriji, Njemačkoj... Satnica sve tanja - hrvatski radnik je među pet najslabije plaćenih u EU-u

Lagano Hrvatska klizi na još jednoj ljestvici, onoj kojom europska statistika mjeri satnice, a bruto od 8,5 eura po satu zaposlenog prosjek je za prošlu godinu, koji nas svrstava među pet zemalja s najnižim satnicama.

Prema novim podacima Eurostata, europskoga statističkog ureda o satnicama u koje računa plaće i socijalne doprinose poslodavaca, u protekloj godini prestigla nas je prvi put Latvija s 8,6 eura po satu. Lani je bila lošija, pa smo stajali malo bolje na europskoj ljestvici, ali to je sada povijest.

Naše klizanje na toj ljestvici na kojoj smo uvijek nominalno bolje stajali od mnogih zemalja s kojima se možemo uspoređivati, dio je odgovora na pitanje zbog čega ljudi u potrazi za zaposlenjem ili za bolje plaćenim poslom odabiru Irsku, u kojoj je satnica 29 eura, Austriju, u kojoj je satnica 29,8 eura ili Njemačku - 32,2 eura.

Bugarska jest na dnu ljestvice, no u proteklom je desetljeću svoju satnicu više nego udvostručila s 2,3 eura na današnjih 5,1 eura, a slično je i s Rumunjskom, u kojoj je u tom razdoblju satnica porasla s 3,5 eura na 5,5 eura. Slovačka i Estonija bile u 2007. na istoj razini, bruto satnica u tim je zemljama iznosila 6,3 eura, a danas u njima te satnice iznose 10,5, odnosno 10,2 eura. Česi su 2007. imali satnicu od 7,4 eura, a danas 10,1 euro. Hrvatska je 2007. godine imala satnicu od 7,8 eura, a današnjih 8,5 eura je napredak od svega devet posto. Slovenci su i onda i danas bili znatno bolji od Hrvatske, imali su 13,3 eura satnice, a danas 16,4 eura.

Takav napredak puževim korakom naprijed doveo nas je do zaostajanja za zemljama od kojih smo ne tako davno bili bolji, jer one skaču poput antilopa: proteklih 10 godina bruto satnica u Bugarskoj porasla je za 122 posto, u Estoniji 67 posto, a u Slovačkoj i Litvi po 62 posto. Nastavimo li ovakvim tempom rasti, uskoro će nas prestići zemlje koje su još uvijek lošije od nas.

- Ta kretanja bruto satnice oslikavaju gospodarska kretanja i činjenicu da su se druge zemlje koje su ostvarile brži rast i prestigle nas visinom bruto satnice definitivno brže oporavile od krize i imale brži rast satnice. U Hrvatskoj je u promatranom razdoblju bilo nekoliko izmjena u sustavu oporezivanja dohotka, pa su samim tim i neto plaće rasle brže od bruto plaća zbog poreznog rasterećenja rada, što se jasno odrazilo kroz bruto trošak. Kronični nedostatak radne snage koji sve više postaje ograničavajući faktor ipak će gurati trošak rada, neto i bruto plaće na više i vjerojatno će njihov rast biti snažniji od same produktivnosti, što može imati nekakav negativan utjecaj na konkurentnost i potencijalni rast BDP-a u budućnosti – kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP Splitske banke.

Prosječna lanjska satnica za Europsku uniju iznosi 23,1 euro. Ta je satnica čak 171 posto veća od hrvatske prosječne satnice, koja čini svega 37 posto od europskog prosjeka. Ili, u jednom satu prosječno plaćeni Europljanin zaradi koliko gotovo tri radnika u Hrvatskoj. Najveću prosječnu bruto satnicu od 45 eura zarađuju radnici u Luksemburgu, a to je svota za koju u Hrvatskoj u jednom satu treba raditi pet radnika, dok je njemačkih 32,3 eura među pet najvećih satnica u Uniji, što je novac za koji trebaju raditi gotovo četvorica u jednom satu.

Dodamo li svemu ovom podatak da smo standardom pri dnu, još i lošiji nego po satnicama, onda je jasno gdje smo. Standard hrvatskih građana po bruto domaćem proizvodu (BDP) po stanovniku po paritetu kupovne moći od 17.500 eura takav je da smo preklani za 500 eura prestigli Rumunjsku, koja po stanovniku ima 17.000 eura, dok su Bugari i dalje posljednji s 14.200 eura po stanovniku. Hrvatski je standard na razini od 60 posto prosječnog europskog od 29.200 eura, dok je godinu ranije bio na 58 posto standarda EU-a.