Ako Vlada ustraje na odluci da će obvezni članovi drugog mirovinskog stupa, odnosno generacija rođena 1962. i kasnije, moći dobiti 27 posto dodatka samo ako ušteđevinu iz drugog stupa prenesu u prvi stup, odnosno u državni proračun, biti će to konačna demontaža mirovinske reforme započete 1999.
To je jedinstveni stav ekonomskih analitičara s kojima smo pričali, a tako misli i Danijel Nestić, ekonomski stručnjak za mirovinski sustav iz Ekonomskog instituta, koji je član radne stručne grupe koja je u srijedu bila na sastanku u Ministarstvu rada na kojem je članovima grupe predočen plan zakonskih izmjena vezanih za mirovinski sustav.
"Smatram da se radi o lošem potezu Vlade kojim se u stvari demontira mirovinska reforma i nakon tih mjera drugi mirovinski stup više neće imati smisla. U Ministarstvu tvrde kako će 97 posto ljudi vjerojatno iz drugog stupa prijeći u prvi prilikom odlaska u mirovinu, a da samo manji broj onih s velikim plaćama to neće napraviti. Istovremeno tvrde i da će za 20-ak godina sve veći broj ljudi imati veću mirovinu ako ostanu u drugom stupu, ali ne navode koliki je to postotak građana. Po mom izračunu, postotak ljudi koji će imati veću korist od ostanka u drugom stupu bit će i nakon 20 godina jako mali, odnosno samo nekoliko postotaka građana s jakom malim plaćama će imati razloga ostati u drugom stupu. Stoga se može kazati kako ovim potezom Vlada odustaje od mirovinske reforme započete 1999. i da drugi stup više nema smisla, pa treba postaviti pitanje zbog čega onda i dalje ostaje na snazi izdvajanje od pet posto za drugi mirovinski stup", ustvrdio je Nestić.
U Ministarstvu smatraju, rekao nam je Nestić, kako bi davanje dodatka od 27 posto i na mirovine koje uključuju drugi stup (pri čemu bi se dodatak od 27 posto odnosio samo na 75 posto mirovine), bio preskup za državu.
"U Ministarstvu napominju kako bi taj trošak do 2040. iznosio 25 do 35 milijardi kuna, a to se podudara s mojim izračunima prema kojima bi taj trošak u 2040. došao do 0,7 do 0,8 posto bruto domaćeg proizvoda godišnje, a prvih godina bi se kretao na razini od nekoliko desetaka milijuna kuna. Dakle točno je da bi to bio trošak za državu, ali ne bi bio neodrživ, jer tada, 2040., ukupni udio mirovina u BDP-u ne bi bio iznad sadašnje razine od 10,8 posto, nego nešto ispod toga", rekao nam je Nestić.
On tvrdi i kako će kako će po novom Vladinom modelu padati udjel prosječne mirovine u prosječnom BDP-u, te da je novi Vladin model srednjoročno bolji za proračunsku poziciju države, ali da je dugoročno gori za umirovljenike.
"Točno je da bi, ako se nešto ne promijeni, građani s minimalnim plaćama koji idu mirovinu u kombiniranoj opciji prvog i drugog stupa imali za oko četiri posto manje mirovine, ali se njima treba pomoći na drugi način, a ne tako da se demontira mirovinska reforma i drugi stup koji omogućuju koliko-toliko pravedni i održivi mirovinski sustav", smatra ovaj ekonomski stručnjak.
Kako se neslužbeno moglo doznati, iza prijedloga Ministarstva stoji i Vlada na čelu sa premijerom Andrejom Plenkovićem. To se moglo zaključiti i iz premijerovog istupa u emisiji "Kako vlada Vlada" Hrvatskog radija u srijedu, kada je naglasio da će se predstojećom reformom nastojati riješiti manjak u mirovinskom sustavu, "ne preko noći, ali u dugoročnijem vremenskom razdoblju".
Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) poručila je, pak, da dodatak od 27 posto treba razmotriti i za članove kombiniranog sustava.
"Sredstva na osobnim računima u drugom mirovinskom stupu osobna su imovina hrvatskih građana koja predstavlja njihovu mirovinsku štednju i koja im u budućnosti može osigurati veće mirovine i kvalitetniji život u mirovini. Dodatno, ta su sredstva nasljedna. UMFO vjeruje da će upravo kvalitetan mirovinski sustav koji omogućuje dostojne mirovine kroz 2. stup biti jedna od najučinkovitijih demografskih mjera za RH", stoji u priopćenju UMFO-a.
Hrvatska udruga poslodavaca je u svom reagiranju navela da reforma koji se odnosi na produljenje radnog vijeka za punu starosnu mirovinu do navršene 67. godine zasigurno neće riješiti sve probleme mirovinskog sustava RH, ali - s obzirom na nedostatak mlađe radne snage, loše demografske trendove, iseljavanje i na deficit mirovinskoga sustava koji se nadoknađuje iz proračuna - produljenje radnog vijeka osigurat će zasad veću održivost sustava.
S tim se slaže i Danijel Nestić, tvrdeći kako su te mjere korak u dobrom smjeru, ali i HUP je kritičan prema Vladinoj mjeri koja se odnosi na dodatak od 27 posto.
"Što se tiče izračuna mirovina i promjena vezanih za prvi i drugi stup, potrebno je napraviti temeljite ekonomske analize kako bi se utvrdilo koji i za koga su predloženi modeli isplativiji i koji su im dugoročni učinci. I onda na osnovu tih izračuna donijeti odluke o promjeni, gdje svakako treba nastojati sačuvati i unaprijediti 2. stup, kao direktnu i privatnu štednju svakog radnika", stoji u priopćenju HUP-a.