Duže žive, bolje podnose bol, obrazovanije su, ali plaću i dalje imaju nižu od muškaraca

Državni zavod za statistiku napravio je „žensku statistiku“ koja pokazuje kako su Hrvatice u nekim segmentima, kao što su recimo obrazovanje, duži životni vijek i ostalim naprednije od muškaraca.
Iako je tema ravnopravnosti spolova društveno pitanje koje zaslužuje pozornost svih 365 dana u godini, ožujak je ipak mjesec kada si postavljamo pitanje – kakav je status žena u društvu?

Zahvaljujući sve boljim životnim uvjetima, očekivano trajanje života pri rođenju s godinama je sve veće te se u četrdesetak godina kod žena povećalo za devet godina. Osim navedenog, udio žena u ukupnom stanovništvu u dobi od 60 i više godina znatno je veći i prema podacima procjene stanovništva krajem 2016. iznosi 57,8%. Takva spolna raspodjela povezana je i s činjenicom da žene u prosjeku žive sedam godina duže od muškaraca.

Najveći broj zaposlenih žena u pravnim osobama u 2016. bio je u djelatnostima trgovine na veliko i na malo (18,6%) te obrazovanja (14,9%), dok je najveći udio zaposlenih žena bio u djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (78,4%) te obrazovanja (78,2%).

Promatrajući unatrag posljednjih desetak godina, udio studentica koje su diplomirale na visokim učilištima u ukupnom broju diplomiranih nije se znatnije mijenjao te se kretao oko 60%. S obzirom na to da najveći broj studentica upisuje visoka učilišta iz područja društvenih znanosti, ne iznenađuje činjenica da ih najviše i diplomira na istom području.

Žene su prisutnije i na doktorskim studijima. Udio doktorica znanosti u 2016. iznosio je 55%. Najveći broj žena doktorirao je u području biomedicine i zdravstva, društvenih znanosti, te prirodnih znanosti, a najmanji u umjetničkom području. Iako je u 2016. većina doktorica znanosti imala između 30 i 34 godine, njihova prosječna starost iznosila je 38,1 godinu.

U pola stoljeća zabilježene su velike promjene u području obrazovanja žena. Ako promatramo žene u dobi od 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi, vidljivo je da su žene kroz desetljeća sve obrazovanije. Naime, prema podacima popisa stanovništva 1961., čak je 92,4% žena imalo osnovno obrazovanje ili manje, a njih svega 0,8% visoko obrazovanje.

S druge strane, podaci posljednjeg popisa stanovništva 2011. pokazuju da je najveći broj žena,  gotovo polovica ukupnog broja, imao srednjoškolsko obrazovanje. Na području visokog obrazovanja zabilježene su najveće promjene. Udio visokoobrazovanih žena iznosio je 16,7%, dok je udio visokoobrazovanih muškaraca iznosio 16%. Visoko obrazovanje je tako jedno od područja u kojem žene ne samo da su postigle ravnopravnost s muškarcima, već su ih i prestigle.


Prosječna mjesečna neto plaća žena u 2015. iznosila je 5 305 kuna te je bila za 10,9% manja od prosječne mjesečne neto plaće muškaraca. Najnižu neto plaću imale su žene zaposlene u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (3 871 kunu) i prerađivačkoj industriji (4 427 kuna), dok su najvišu neto plaću imale žene zaposlene u financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja (7 351 kunu) te informacijama i komunikacijama (7 067 kuna). U dva područja djelatnosti žene su imale veće plaće od muškaraca, i to za 8,3% u građevinarstvu te za 0,2% u rudarstvu i vađenju.

Žene se sve kasnije odlučuju na stupanje u bračnu zajednicu. Na tu činjenicu u velikoj mjeri utječe splet raznih društvenih i gospodarskih čimbenika. Sve veći obuhvat mladih žena visokoškolskim obrazovanjem vrlo je važan čimbenik u pomicanju te dobi u starije dobne skupine. Splet društvenih i gospodarskih elemenata koji utječu na činjenicu da se žene sve kasnije odlučuju na bračnu zajednicu ujedno doprinosi i pomicanju dobi u kojoj se žene odlučuju na rođenje prvog djeteta. Tako je 1971. prosječna prvorotkinja bila u ranim dvadesetima, a više od četiri desetljeća kasnije u kasnim dvadesetima.

Broj živorođenih u nešto je većem postotku na strani dječaka. Tako je 1971. udio djevojčica u ukupnom broju živorođenih iznosio 48,1%, a taj se trend nastavio i u sljedećim desetljećima. U odnosu na spomenute sedamdesete godine prošlog stoljeća, broj živorođenih djevojčica se u 2016. gotovo prepolovio, što i ne čudi s obzirom na činjenicu da se rađa sve manje djece.