U trenutku razgovora za Jutarnji list s liječnikom, genetičarom Draganom Primorcem ukupni broj potvrđenih slučajeva zaraze koronom iznosio je 23 milijuna, a smrtnih 800 tisuća.
- Nekoliko je istodobnih događaja koji uvjetuju situaciju. Prvi je nagli porast broja turista, više od 800 tisuća ih boravi u Hrvatskoj, a drugi je činjenica da smo se opustili. Razumljivo je da su ljudi nakon stresa koji traje mjesecima dopustili sebi malo više slobode, no brzo moramo stvari staviti pod kontrolu jer ne želimo iznenađenja bilo koje vrste. Sezona je bila iznenađujuće dobra, turisti imaju povjerenje u Hrvatsku i treba učiniti sve da i u posezoni ostvarimo što bolje rezultate jer to ima direktan utjecaj na našu ekonomiju - kaže Primorac.
Zadovoljan je kako se Hrvatska nosi s epidemijom, pa i s radom Znanstvenog savjeta za borbu protiv Covida-19 koji je u ožujku osnovala Vlada i čiji su članovi, uz Primorca, još neki poznati znanstvenici poput Miroslava Radmana i Igora Rudana.
- Vladin Znanstveni savjet funkcionira neovisno o radu Vlade ili nekog ministarstva, a osnovan je kako bi grupa stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva iznosila stavove i promišljanja vezane uz Covid-19, sve temeljeno na najnovijim znanstvenim spoznajama. Premijer Andrej Plenković dao mu je potpunu slobodu u radu i svi to jako cijenimo. Posebna vrijednost Savjeta temelji se na interdisciplinarnosti jer je to jedini način, sa svih strana sagledati činjenice vezane uz Covid-19. U timu su molekularni biolozi, virolozi, epidemiolozi, infektolozi, pedijatri, stručnjaci iz područja javnog zdravstva itd., čime se stvaraju preduvjeti za objektivan pristup problematici vezanoj uz Covid-19 - ističe Primorac za Jutarnji list.
Pitali smo ga koliko je zadovoljan radom Nacionalnog stožera te čelnika HZJZ-a Krunoslava Capaka i ministra zdravstva Vilija Beroša te koja je od svih mjera koje je Stožer dosad donio najspornija ili je naprosto smatra ne samo nepotrebnom, nego i kontraproduktivnom. I, obrnuto, jesu li i što točno propustili ograničiti ili čak zabraniti?
- Činjenica je da je njihova pozicija među najnezahvalnijima u Hrvatskoj, ali smatram da posao odrađuju profesionalno i transparentno. Danas, kad o virusu znamo puno više, lako je biti pametan i vraćati se u prošlost te retrogradno davati savjete. Što bih ja napravio drugačije? U trenucima kad je Hrvatska bila doslovno glavna turistička odrednica u Europi tijekom pandemije Covida-19, razmotrio bih uvođenje mjera kojima bismo izbjegli rizik širenja infekcija, a čemu trenutačno svjedočimo - kaže.
Kako je član Vladina Savjeta, zanimalo nas je bi li premijeru - ako se najesen nastavi rast broja novooboljelih - preporučio još jedan lockdown, uzimajući pritom u obzir sve ekonomske, društvene i socijalne reperkusije takve odluke, te kolika bi trebala biti brojka novozaraženih u 24 sata da bi premijeru preporučio uvođenje još jedne (polu)karantene u Hrvatskoj.
- Nitko od kolega s kojima sam u kontaktu ne razmatra opciju lockdowna. Puno češće se o Covidu-19 govori kao o bolesti s kojom treba naučiti živjeti. I najsnažnije ekonomije svijeta teško bi izdržale još jedan lockdown poput onoga prije nekoliko mjeseci kad je više od 3,5 mlrd. ljudi diljem svijeta bilo na neki način u lockdownu. Kada govorimo o broju novozaraženih, do stvarnog broja oboljelih gotovo je nemoguće doći, a za to je više razloga. Journal of American Medical Association prije nekoliko dana naveo je podatak da se lažno negativni rezultati, kako zbog razdoblja testiranja nakon kontakta sa SARS-CoV-2 tako i zbog kvalitete testova, događaju u 20-67% slučajeva. Dodatni je problem u otkrivanju stvarno oboljelih i to što se 48-62% transmisija (prijenosa virusa) događa od asimptomatskog ili presimptomatskog nositelja virusa. Iako nas povijest uči da ništa nije nemoguće, ipak sam uvjeren da neće biti, kako kolokvijalno kažete, lockdowna. I to ne samo zbog katastrofalnih ekonomskih, društvenih, socijalnih i psihičkih posljedica na građane, nego i zbog znanja koje imamo o virusu, što nam omogućava da se puno efikasnije borimo s njim i posljedicama do kojih Covid-19 dovodi - kaže Primorac.
Budući da je od prosinca 2003. do srpnja 2009. u Sanaderovoj Vladi bio ministar znanosti, obrazovanja i sporta, zanimalo nas je kako gleda na povratak učenika u škole 7. rujna.
- Trendovi većine država idu u smjeru povratka djece u škole. U izvrsnom članku jedan od vodećih svjetskih časopisa, The Economist, ističe da bi šteta od zatvaranja škola tijekom pandemije Covida-19, kako u edukacijskom tako i u financijskom aspektu, bila mnogo veća od koristi koju bi ta odluka donijela. Hrvatska je u relativno dobroj situaciji jer kako nastava počinje 7. rujna, trenutačno uči iz iskustva drugih i s njima sustavno razmjenjuje informacije. Pritom prvenstveno mislim na države koje su nedavno otvorile škole, poput Izraela i Njemačke. Međutim, Vlada i Ministarstvo znanosti i obrazovanja vrlo odgovorno promišljaju kad ističu da će konačna odluka o obliku edukacijskog procesa ovisiti o epidemiološkoj situaciji u državi neposredno uoči početka školske godine jer je prije toga nemoguće predvidjeti razvoj situacije. Takav oblik razmišljanja je ispravan jer se situacija s Covidom-19 mijenja iz dana u dan. Znanja vezana uz širenje virusa, morbiditet, mortalitet, ali i brzinu imunosnog odgovora, kao i trajanje imunosti rapidno se mijenjaju. Sve to uvjetuje i promjenu stavova u borbi protiv Covida-19. Podatak koji je nedavno objavio Journal of American Medical Association, a u kojem se navodi da je smrtnost od Covida-19 u populaciji od pet do 17 godina oko 0,03 posto, daje nam dosta sigurnosti pri donošenju odluka vezanih uz povratak djece u škole. Upravo je i UNESCO objavio podatak da je pandemija Covida-19 paralizirala edukacijske procese za 1,6 milijardi učenika, studenata i drugih i da se treba učiniti sve da se osigura kontinuitet nastave, naravno uz sve moguće epidemiološke mjere. Nadalje se ističe da bi dulji prekid edukacijskih procesa mogao dovesti do golemih posljedica za generacije učenika i studenata, te ugroziti buduće ljudske razvojne potencijale, ali i narušiti sve dosad ulagano kako bi se omogućila jednakost pristupa obrazovanju diljem svijeta - napominje.
Tvrdi da novi ministar znanosti i obrazovanja dobro priprema početak nove školske godine.
- Dr. sc. Radovan Fuchs vrlo dobro i smireno priprema novu školsku godinu, i to od prvog dana mandata. Važno je da čelnik Ministarstva ima veliko iskustvo u vođenju obrazovnog sustava i da se zna nositi s kriznim situacijama, a među njih ubrajam i Covid-19. Znam da je u osobnom kontaktu s ministrima obrazovanja nekoliko država koje su počele s nastavom, i to je izvrsno jer ima puna dva tjedna da se upozna s njihovim iskustvom. Međutim, stavljen je u vrlo nezahvalnu situaciju da u jako kratkom roku, a to je manje od mjesec dana otkad je postao ministar, organizira i pripremi sve kako bi upute i mjere bile gotove na vrijeme. Dodatni je problem i nedavni potres koji je pogodio Zagreb jer su brojni školski objekti oštećeni ili potpuno neupotrebljivi te dodatno nedostaje prostora. Uglavnom, najbolja je varijanta da se epidemiološke mjere u školama eventualno mijenjaju ovisno o situaciji na području na kojem ta škola djeluje jer nema nikakve potrebe provoditi online nastavu u nekim županijama u kojima dulje nema pozitivnih slučajeva. Dobra je vijest da niz objavljenih znanstvenih studija, uključujući i onu objavljenu u The Lancet Child & Adolescent Health, sugerira da mogućnost prijenosa virusa u školama nije ništa veća od mogućnosti prijenosa izvan škole. Stoga je sasvim opravdano da se u skladu s epidemiološkim uputama i mjerama nastava, pogotovo za najmlađe, pokuša organizirati u što je većoj mjeri moguće na klasičan način. S druge strane, svakodnevno se objavljuju novi znanstveni rezultati vezani uz Covid-19. Tako je npr. tim znanstvenika s Harvarda upravo objavio rezultate u prestižnom The Journal of Pediatrics u kojem upozoravaju da djeca pozitivna na SARS-CoV-2 imaju u dišnim putevima znatno viši titar SARS-CoV-2 virusa nego odrasli oboljeli od Covida-19. Usprkos svemu, autori ne predlažu neodlazak djece u škole već naglašavaju da za prevenciju širenja Covida-19 u obrazovnim institucijama ključnu ulogu imaju mjere poput: držanja fizičke distance, čestog i temeljitog pranja ruku, nošenja zaštitnih maski kad je to moguće te kombiniranja tradicionalnih oblika poučavanja s učenjem na daljinu - zaključuje.
Osvrnuo se i na istraživanja koja potvrđuju da je "životni vijek" protutijela nakon kontakta s koronavirusom kratak, što ima negativne implikacije na obranu protiv ponovne infekcije i razvoj cjepiva.
- Nedavna studija objavljena u Nature Medicine pokazala je da količina IgG protutijela, koja se formiraju protiv SARS-CoV-2, rapidno pada dva-tri mjeseca nakon infekcije. Slično iskustvo imali smo nedavno u Specijalnoj bolnici Sv. Katarina vezano uz projekt koji radimo u suradnji s Hrvatskim nogometnim savezom kad smo primijetili da je u svibnju u 2 posto ispitanika utvrđena prisutnost IgG protutijela (granične i pozitivne vrijednosti za specifični Spike (S) protein SARS-CoV-2), ali da samo dva mjeseca nakon toga u velike većine ispitanika dolazi do značajnog pada vrijednosti IgG protutijela specifičnih za SARS-CoV-2 Spike (S) protein. No, dobra je vijest upravo objavljena u časopisu Nature, a ona govori u prilog važnosti staničnog imuniteta u borbi protiv koronavirusa. Naime, u osoba koje su 2003. preboljele infekciju SARS-CoV utvrđeno je da imaju dugotrajne memorijske T-limfocite, i to 17 godina nakon bolesti. S druge strane, u istoj su studiji znanstvenici utvrdili postojanje SARS-CoV-2 (koronavirus) specifičnih T-limfocita u osoba koje nikada nisu oboljele od Covida-19 ni SARS-a, što sugerira da je naš imunosustav, nakon što je bio u kontaktu s četiri ranije vrste koronavirusa koje izazivaju običnu prehladu i za koje znamo od 1969., razvio specifičnu imunost koja može pomoći organizmu u borbi protiv Covida-19 - naglašava Primorac.
Postoji li onda jamstvo da ćemo dobiti dugotrajno i učinkovito cjepivo?
- Danas jednostavno nemamo dovoljno znanja da bismo to mogli tvrditi. Prvo iznenađenje uslijedilo je kad se otkrilo da u krvi oboljelih vrlo kratko postoje detektabilna specifična IgG protutijela protiv SARS-CoV-2. S druge strane, znamo da virus ima specifične mehanizme koji interferiraju s našim imunosustavom i ne znamo koliko će biti uspješan u svojim nastojanjima. Na primjer, virus SARS-CoV-2 proizvodi nekoliko proteina koji interferiraju s ljudskim imunosustavom, a jedan od njih je proizvod orf-3b gena koji ima utjecaj na signale važne za proizvodnju protutijela i T-stanica. U slučaju da proteini SARS-COV-2 uspiju onemogućiti stvaranje/djelovanje memorijskih T-limfocita, nikako se ne smije isključiti mogućnost da Covid-19 postane kronična bolest - tvrdi.
Na kraju smo ga pitali vjeruje li ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da će cjepivo Sputnik biti spremno za primjenu već krajem ljeta.
- Već sam u nekoliko navrata rekao da je utrka tko će prvi doći do cjepiva mnogo manje značajna od kvalitete cjepiva. Transparentnost svih koji sudjeluju u razvoju cjepiva preduvjet je da bi javnost vjerovala kako u učinkovitost tako i u neštetnost cjepiva. Cjepivo koje se proizvodi pri Gamaleya Research Institute of Epidemiology temelji se na platformi staroj 25 godina koja je služila za razvoj cjepiva protiv ebole, MERS-a itd. Prema dostupnim podacima, ruski znanstvenici koriste dobro poznati rekombinantni adenovirus tip 5 i tip 26 kao vektor za unos tzv. Spike proteina u stanicu. Posebnost je ruskog postupka u tome da zapravo istodobno s trećom fazom kliničkih ispitivanja rade i registraciju cjepiva. U trenutku kad završi treća faza kliničkih studija, u kojoj sudjeluju tisuće osoba kako bi se utvrdila sigurnost i učinkovitost cjepiva kako na razini humoralnog tako i staničnog imuniteta, možemo razgovarati o mojoj vjeri u to cjepivo - kaže Primorac.
'Tek nakon treće faza ispitivanja moći ću reći vjerujem li Rusima'
Vjeruje li ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da će cjepivo Sputnik biti spremno za primjenu već krajem ljeta?
- Već sam u nekoliko navrata rekao da je utrka tko će prvi doći do cjepiva mnogo manje značajna od kvalitete cjepiva. Transparentnost svih koji sudjeluju u razvoju cjepiva preduvjet je da bi javnost vjerovala akako u učinkovitost tako i u neštetnost cjepiva. Cjepivo koje se proizvodi pri Gamaleya Research Institute of Epidemiology temelji se na platformi staroj 25 godina koja je služila za razvoj cjepiva protiv ebole, MERS-a itd. Prema dostupnim podacima, ruski znanstvenici koriste dobro poznati rekombinantni adenovirus tip 5 i tip 26 kao vektor za unos tzv. Spike proteina u stanicu. Posebnost je ruskog postupka u tome da istodobno s trećom fazom kliničkih ispitivanja rade i registraciju cjepiva. U trenutku kad završi treća faza kliničkih studija, u kojoj sudjeluju tisuće osoba kako bi se utvrdila sigurnost i učinkovitost cjepiva kako na razini humoralnog tako i staničnog imuniteta, možemo razgovarati o mojoj vjeri u to cjepivo - kaže Primorac.