StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetODLASCI & DOLASCI

Domaći polako hvataju put pod noge, a poslodavci otvaraju vrata strancima: u Hrvatskoj je na radu više Kineza nego Crnogoraca, stižu čak i Tajlanđani, ali među Afrikancima nismo baš popularni

4. prosinca 2019. - 18:20

Prošloga je tjedna kod domaćih poslodavaca radilo više Filipinaca, Nepalaca, Indijaca, Tajlanđana i Ukrajinaca nego Makedonaca.

Nadalje, u Hrvatskoj je na privremenom radu trenutačno više Kineza nego Crnogoraca. I ne treba puno pa da državljani zemalja s udaljenih meridijana sustignu Srbiju brojem ljudi na privremenom radu. Ta je susjedna zemlja druga na popisu stranih radnika u Hrvatskoj, odmah iza Bosne i Hercegovine.

Krajem prošlog tjedna u Hrvatskoj je živjelo toliko stranaca koliko je stanovnika Zadra. Njih 71.793 sa svih strana svijeta boravilo je stalno ili privremeno u zemlji radi spajanja obitelji, rada, studiranja, zbog humanitarnih i drugih razloga, a kad bismo im pribrojili strance koji su članovi obitelji hrvatskih državljana, kojih 8755 imaju privremeno ili stalno odobrenje za boravak, onda bi svima njima grad veličine Zadra bio malen, jer bi ih ukupno bilo 80.548.

Podaci su to Ministarstva unutarnjih poslova, iz kojeg su nam rekli kako se broj važećih privremenih i stalnih boravaka odnosi na trenutak izvođenja obrade i stoga su promjenjivi, te su objasnili da su podaci o izdanim dozvolama za boravak i rad uključeni u statističke podatke o privremenim boravcima što se, sukladno zakonu, odobravaju u točno određene svrhe te je jedna od svrha za odobravanje privremenog boravka i rad. Dodaju da se privremeni boravak u svrhu rada izdaje kao dozvola za boravak i rad.

 

Put pod noge

– Dozvola za boravak i rad izdaje se na temelju godišnje kvote i izvan godišnje kvote. Sukladno zakonu, postoje kategorije državljana trećih zemalja koji u Hrvatskoj mogu raditi bez dozvole za boravak i rad, poput državljana trećih zemalja koji, primjerice, imaju odobren stalni ili privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji s hrvatskim državljaninom, državljaninom treće zemlje na stalnom boravku – kažu iz tog ministarstva.

U Hrvatskoj je najviše stranih državljana na privremenom boravku, njih 51.393 iz takozvanih trećih zemalja, koje nisu članice Europskog gospodarskog prostora, a iz tih zemalja gotovo 7600 ljudi ima stalan boravak. Najviše ih je na privremenom boravku iz Bosne i Hercegovine, njih 22.255, od čega ih je na radu 20.935.

Privremeno u Hrvatskoj, uglavnom zbog posla, boravi 8780 državljana Srbije, 6378 građana Kosova, iz Sjeverne Makedonije 3293 ljudi, Albanaca je 2345, Ukrajinaca 2105, Kineza 1025, Indijaca 966, Nepalaca 748, Filipinaca 523, Crnogoraca 353, Rusa 352, Amerikanaca 340...

Trenutačno u Hrvatskoj radi 138 Tajlanđana, 104 Brazilca, 38 Pakistanaca, 35 Japanaca, 25 Iranaca, 21 Nigerijac, po pet Kenijaca i Kazahstanaca... Posao je u Hrvatskoj našlo troje državljana Azerbajdžana, 74 ljudi iz Bangladeša, a po jedan čovjek potegao je na rad iz Fidžija, Hondurasa, Benina, Ekvadora, Jemena, Namibije, Paname...

Da ne nabrajamo dalje, čini se da su poslodavci otvorili vrata strancima sa svih strana svijeta, dok domaći polako hvataju put pod noge.

Među državljanima trećih zemalja na stalnom boravku u Hrvatskoj, opet su vodeći državljani Bosne i Hercegovine, kojih je 4477, iz Srbije ih je 766, Kosova 584, Sjeverne Makedonije 478, slijede ih 407 Kineza, koji su peti najbrojnijih stranci iz trećih zemalja na stalnom boravku, 225 Rusa i 144 državljana SAD-a...

Na stalnom boravku u Hrvatskoj je oko 6700 državljana iz Europskog gospodarskog prostora i članova njihove obitelji, a najbrojniji su Nijemci, kojih 1755 živi u Hrvatskoj, zatim Slovenci, kojih je 1601, i 699 Talijana. Sličan raspored je najbrojnijih državljana Europskog gospodarskog prostora koji privremeno borave u zemlji, gotovo ih je 6100.

Dok građani trećih zemalja u Hrvatskoj privremeno borave uglavnom zbog rada, jer ih je zbog rada dozvolu boravka dobilo 47.862, ili 93 posto svih koji privremeno borave u zemlji, državljani iz Europskog gospodarskog prostora na privremenom boravku rade rjeđe, svaki peti, ili njih 1270.

Svaki sedmi živi vani

Državni statistički zavod bilježi da se lani u Hrvatsku iz inozemstva doselilo 26.029 ljudi, a u inozemstvo se odselilo 39.515 osoba. Dok se o odseljenima može reći da je broj znatno veći jer statistika broji samo one koji su prijavili Ministarstvu unutarnjih poslova da iz zemlje odlaze dulje od godine dana, iz godine u godinu raste broj imigranata. Tako se lani u zemlju doselilo 76 posto, ili njih 10.476, više nego preklani, kada ih se uselilo 15.553.

Statistika kaže da je prošle godine svaki treći doseljeni čovjek iz inozemstva bio hrvatski državljanin, a ostalo su bili strani državljani. Od ukupnog broja doseljenih, njih 40 posto doselilo se iz Bosne i Hercegovine, ili 7874, iz Srbije 2209, a s Kosova 1336. Zanimljivo je da, osim toga što ljudi iz Bosne i Hercegovine i Srbije najviše dolaze u Hrvatsku, ona im nije prva zemlja izbora.

Europska statistika navodi da je preklani građanima iz BiH Hrvatska bila treća zemlja u koju su imigrirali, nakon Njemačke i Slovenije, a onima iz Srbije je na 10. mjestu. Hrvatska je, s druge strane, bila među tri zemlje s najvećim udjelom radno sposobnog stanovništva koje živi i radi u drugim zemljama Europske unije. Tako je 14 posto njezina radno sposobnog stanovništva, ili svaki sedmi stanovnik u dobi od 20 do 64 godine, živio u drugim dijelovima Unije.


• Grad Zagreb 6398
• Splitsko-dalmatinska 2952
• Istarska 2765
• Primorsko-goranska 2278
• Zagrebačka 1741
• Zadarska 1289
• Dubrovačko- neretvanska 1016


• BiH - 10.348, od toga 7874 stranih državljana
• Njemačka - 3232, od toga 433 stranih državljana
• Srbija - 2880, od toga 2209 stranih državljana
• Kosovo - 1402, od toga 1336 stranih državljana
• Sjeverna Makedonija - 844, od toga 794 stranih državljana
• Albanija - 641, od toga 638 stranih državljana

23. studeni 2024 01:12