Dok se Živi zid raspada u realnom vremenu, prisjetili smo se i ostalih burnih političkih raskola: Tuđman kontra Veselice, Đapić protiv Parage, Sanader vs. Pašalić, Budiša i Gotovac, Vesna Pusić i Čačić...

Živi zid se raspada uživo, na našim mobitelima, računalima i ostalim ekranima u realnom vremenu pratimo taj reality show, no raskole nalik ovome doživjele su manje-više sve političke stranke u Hrvatskoj samo što nisu postojale društvene mreže i razvijena tehnologija kao danas pa je ponešto intriga i najprizemnijih optužbi ostajalo skriveno iza tapeciranih stranačkih vrata.

Nikad se u tolikoj mjeri, praktički 24 sata on-line, nije nudila kompletna stranačka utroba na pladnju kao što je to sad slučaj sa Živim zidom, no podmetanja, prijetnji, ucjena i raskola u hrvatskom stranačkom životu nikad nije nedostajalo ni u HDZ-u, kao ni u HSP-u, HSLS-u, HNS-u, HSS-u, SDP-u, IDS-u, Mostu, Orahu, Laburistima...

Tuđman kontra Veselice, Sanader protiv Pašalića, Budiša vs. Gotovac, Đapić i Paraga, Pusić i Čačić samo su neki slučejevi iz bogate povijesti hrvatskih političkih razvoda.

Hrvatska demokracija praktički je započela raskolom. Marko Veselica je tvrdio da mu je Tuđman oteo HDZ i da je on prvi potaknuo okupljanje na Plešivici u kleti Ante Ledića. Vladimir Šeks koji je danas savjetnik predsjedniku HDZ-a Andreju Plenkoviću, svojedobno je ispričao kako su u pripremama utemeljiteljske skupštine HDZ-a Tuđman, Brozović, Manolić, on i još nekolicina namjerno odlučili zaobići dio osnivača kako ne bi došlo do sveopćeg meteža.

Tuđman i ekipa temelje HDZ-u udarili su u baraci NK "Borac" na Jarunu, a prevarena struja predvođena Markom Veselicom i Dragom Stipcem ostala je čekati u hotelu "Panorama", gdje je prvotno bila zakazana osnivačka skupština.

Nakon toga, prvi značajniji potres u HDZ-u zbio se koncem 1993., kad je skupina okupljena oko tadašnjeg šefa Sabora Stjepana Mesića i Josipa Manolića – osnovala HND. Stranka je postojala jedva pet godina. Velike turbulencije krenule su nakon Tuđmanove smrti kad je HDZ izgubio vlast.

Započela je žestoka borba Ive Sanadera i Ivića Pašalića. Sanader je zahvaljujući svesrdnom Glavaševom angažmanu i njegovim osječkim "Borbašima" izvojevao pobjedu. Pašalić je izbačen, pa je osnovao Hrvatski blok i nikad više nije vratio moć.

Danas se bavi proizvodnjom namještaja. Otišli su poslije i Mate Granić i Vesna Škare-Ožbolt, koji su osnovali DC, a Tuđmanov sin Miroslav osnovao je HIP. DC se 2015. kolektivno vratio u HDZ, a član stranke danas je i Miroslav Tuđman. Šeks i Sanader, iz HDZ-a su 2005. izbacili trećeg prijatelja Branimira Glavaša koji je tada osnovao HDSSB.

On je došao u sukob sa Sanaderom kad je shvatio da ga se namjerava procesuirati zbog ratnih zločina u Osijeku 1991. Nikad se nije vratio u HDZ, ali danas svojim glasom podupire iz saborskih klupa Plenkovićevu Vladu. Među zadnjim strankama nastalim na krilu HDZ-ovih otpadnika su Neovisni za Hrvatsku gdje je svoje mjesto našao nekadašnji HDZ-ov ministar kulture Zlatko Hasanbegović i zastupnica koja je kao nezavisna ušla u Sabor na listi HDZ-a Bruna Esih.

Posebna je pak priča HSP. I sam Ante Starčević koji je udario temelje HSP-u istupio je iz stranke koju je osnovao. Pravaši otkad znaju za sebe svađaju se i dijele kao amebe. Koliko je bilo prevrata i novonastalih pa nestalih pravaških stranaka ne mogu pratiti ni enciklopedisti. Današnji birači koji prvi put glasaju nisu se ni rodili kad su "devedesetih" zaratili Anto Đapić i Dobroslav Paraga.

Đapić je svoj politički put otpočeo kao jedan od prvih članova osječkoga HDZ-a, a veći dio karijere uglavnom je funkcionirao kao njihov tihi saveznik. Tako su HDZ-ovi čelnici iz sjene uglavnom i odlučivali kad je trebalo smjenjivati pravaške lidere i imenovati nove. Nakon ubojstva Ante Paradžika i HDZ-ove ofenzive na neukrotivog Paragu, Đapić uz pomoć moćnih HDZ-ovih saveznika preuzima stranku, a Paraga osniva Hrvatsku stranku prava 1861.

U početku Đapić manjak političke samostalnosti kompenzira mjerenjem visine kukuruza i portretima ustaških velikana, a kasnije u stranku prima i liberale Tončija Tadića i Miroslava Rožića. Članica HSP-a bila je i Ruža Tomašić, koja je nezadovoljna Đapićevim vođenjem stranke otišla 2009. i osnovala HSP dr. Ante Starčević.

I tu je pucalo po šavovima, a kad se crta podvuče, danas imamo registriranih čak sedam pravaških stranka: Hrvatsku stranku prava (HSP), Hrvatsku čistu stranku prava (HČSP), Hrvatsku stranku prava - 1861 (HSP - 1861), Autohtonu - Hrvatsku stranku prava (A-HSP), Hrvatsku stranku prava dr. Ante Starčević (HSP AS), Ujedinjenu stranku prava (USP) i Hrvatsku stranku pravaškog bratstva (HSPB).

I kod liberala stalna na tom svijetu samo mijena jest. Prva politička stranka koja je koncem osamdesetih krenula rušiti komunističku partiju, tijekom godina raspala se na nekoliko stranaka. Svi se dobro sjećaju povika Dražena Budiše: "Vratite mi ključeve Amruševe!", upućenog Vladi Gotovcu. Na toj su adresi bile prostorije HSLS-a. Te 1997. HSLS se rascijepio, dio članstva predvođen Gotovcem osnovao je Liberalnu stranku, koja se 2006. ponovno ujedinila s HSLS-om. Po potrebi, HSLS-ovci su podržavali i lijeve i desne vlade.

Na izbore 2000. godine izišli su u savezu s SDP-om te su do 2002. bili dio vladajuće šesteročlane koalicije. Početak je bio obećavajući, a kraj razočaravajući. Već u srpnju 2002. dolazi do prekida velike koalicije, Budiša okreće leđa Račanu, SDP ostaje bez HSLS-a, a dio HSLS-ovaca se odcijepio od matice i osnovao Libru. Libra se pak 2005. godine ujedinila s HNS-om. Danas HSLS ima samo jednog zastupnika i podržavaju Plenkovića.

Most nezavisnih lista, politička grupacija koju je u prosincu 2012., uoči lokalnih izbora u Metkoviću, pokrenuo Božo Petrov također je u svojoj kratkoj političkoj povijesti doživio nekoliko velikih potresa. Odmah nakon izbora Petrov i Grmoja razišli su se s Dragom Prgometom, Stipom Petrinom i Ivanom Lovrinovićem. Povukao se i Omišanin Ivan Kovačić. Most je napustio i nekadašnji ministar Vlaho Orepić koji je osnovao svoju stranku, a među zadnjima iz Kluba Mosta izbačen je zadarski sveučilišni profesor Marko Vučetić.

Kad je riječ o SDP-u, prva stranka koja je nastala nakon sukoba u partiji su Hrvatski socijaldemokrati koje su osnovali Zdravko Tomac i Jerko Zovak. Više uspjeha od njih imao je ORaH Mirele Holy, a potpuno nesposobna za samostalni nastup pokazala se stranka Ive Josipovića "Naprijed Hrvatska" koja se nedavno vratila u okrilje SDP-a. Nekadašnji član SDP-a bio je i Milan Bandić.

Njegova stranka, pokazal isu zadnji eu izbori ima mizernu potporu među biračima izvan Zagreba, no vrlo su uspješni u prikupljanju "saborskih žetončića". SDP je zadnju godinu doživio strašnu eroziju u parlamentu, mnogi od bivših esdepeovaca uskaču HDZ-u kad zagusti s glasačkom mašinerijom, poput Milanke Opačić koja je glasala za HDZ-ove prijedloge, koje je sama ukidala dok je bila SDP-ova ministrica.

Narodnjaci su zadnji lom doživjeli nakon odluke Ivana Vrdoljaka i njegovih pristaša da se ide u koaliciju s HDZ-om. Stranku su među ostalima tada napustile nekadašnja predsjednica Vesna Pusić i Anka Mrak-Taritaš te još nekoliko zastupnika i osnovali su stranku Glas.

Prije osam godina HNS je zbog neslaganja s vodstvom napustio Dragutin Lesar, koji je osnovao Hrvatske laburiste. Za vrijeme Lesara Laburisti su neko vrijeme bili vrlo probitačni, no danas su neprepoznatljivi. Slab je utjecaj i Reformista, koje je osnovao dugogodišnji predsjednik HNS-a Radimir Čačić koji je nakon razvoda s dugogodišnjom prijateljicom Vesnom Pusić iz HNS-a izbačen 2014. godine.

Dosadno nije bilo ni u HSS-u. Nakon razlaza s Krešom Beljakom koji je stranku zaokrenuo ulijevo, bivši predsjednik HSS-a Branko Hrg osnovao je Hrvatsku demokršćansku stranku, koja danas životari u simbiozi s HDZ-om. Nekadašnji glavni tajnik HSS-a Nenad Matić osnovao je Zelenu listu i u Zagrebu je u kombinaciji s Bandićem, a od poznatih imena koja su u međuvremenu otpala još se koliko-toliko na površini drži Marijana Petir, koja je na zadnjim europskim izborima dobila zavidan broj preferencijalnih glasova iako mandat nije osvojila.