StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetŽivimo vrh epidemije

Dnevni broj umrlih u RH rast će do sredine siječnja, potom slijedi smirivanje zaraze, no oprez i odgovornost sviju i dalje je najvažnija

Piše PSD.
14. prosinca 2020. - 19:07

Američki Institut za mjerenja i evaluacije u zdravstvu (IHME) objavio je mišljenje kako je Hrvatska upravo dosegnula sam vrhunac ovog epidemijskog vala. Prema njihovim procjenama, očekuje se polagani pad dnevnog broja zaraženih, a za dva tjedna vrhunac bi trebali dosegnuti i brojevi hospitaliziranih i dnevno umrlih.

Prema njihovim predviđanjima, u Hrvatskoj će do 1. travnja iduće godine od posljedica bolesti COVID-19 umrijeti 6890 osoba, a dnevni broj umrlih trebao bi rasti do sredine siječnja iduće godine, kada bi nastupilo opadanje toga broja. Isto tako, u siječnju iduće godine trebao bi biti i najveći broj dnevno novooboljelih osoba, nakon čega bi i taj broj krenuo u opadanje. Predviđanja govore da bi i opterećenost hrvatskih bolnica trebala biti najveća upravo u siječnju iduće godine, a nakon toga bi trebalo uslijediti opadanje.

Dakle, prema IHME-u, Hrvatskoj tek predstoji najteže i najgore razdoblje, koje treba izgurati i nekako se "dohvatiti" siječnja, nakon kojega će se stanje početi lagano smirivati.

"Stanje doista i je teško, a posebno je teško u zemljama koje su pretjeranim sprječavanjem širenja virusa tijekom ljeta i rane jeseni vrhunac pandemije pogurale duboko u zimu. Zemlje poput Danske i Njemačke i većine baltičkih sada ne uspijevaju strogim mjerama suzbiti širenje virusa (kao što to nisu uspjele zemlje Latinske Amerike kada je kod njih bila zima) pa sada uvode sve strože i strože mjere.

Širom Europe povećava se i udio ljudi s teškim oblikom bolesti pa posljedično raste i smrtnost (sve je više dokaza da je COVID-19 jako sezonalna bolest koja je puno teža zimi nego ljeti). Zemlje koje sada imaju velik rast broja slučajeva čeka jako teška zima, a cjepivo, nažalost, neće doći na vrijeme", u svom statusu na Facebooku napisao je prof. dr. sc. Gordan Lauc, molekularni biolog.

Bez crnog scenarija

Kako je prof. dr. sc. Lauc napisao u svom statusu, čini se da Hrvatsku ne čeka taj crni scenarij.

"Zagreb bilježi (lagani) pad broja slučajeva već preko mjesec dana, a sada je u padu i broj novih potvrda zaraze u Varaždinskoj, Međimurskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji. Jedini izuzetak na sjeverozapadu zemlje je Zagrebačka županija, no oni su nedavno otvorili vlastiti laboratorij i puno više testiraju pa rezultati zadnjih nekoliko dana nisu usporedivi s prethodnim periodom. Neki misle da je to zbog toga što je došlo do zagušenja sustava testiranja, no to mi se ne čini vjerojatnim.

Od polovine listopada broj testova se više no udvostručio (tjedni prosjek narastao je s 1,15 na 2,42 testa po danu na tisuću stanovnika), tako da se meni čini vjerojatnijim da je stvarni pad broja zaraženih zapravo i veći no što to pokazuju dnevni brojevi potvrđeno zaraženih. Doduše, tu postoji rizik da je uvođenje antigenskog testiranja donekle smanjilo broj ljudi koji dolaze na PCR testove, no to je jako teško procijeniti", napisao je Lauc.

Kao dodatni argument koji govori da je broj zaraženih osoba u Zagrebu u stvarnom padu već nekoliko tjedana Lauc je naveo situaciju u KB-u Dubrava.

"Nakon razdoblja intenzivnog rasta u prva tri tjedna studenog, broj hospitaliziranih pacijenata stabilizirao se prije 17 dana i odonda se vrlo malo mijenja. Dakle, iako je stanje teško, puno je bolesnih ljudi, a mnogi i umiru, možemo biti umjereno optimistični da je što se širenja pandemije tiče ono najgore na sjeverozapadu Hrvatske već prošlo.

Pandemija, naravno, još uvijek nije gotova i, nažalost, još će se velik broj ljudi zaraziti u sljedećim tjednima, mnogi će završiti u bolnici, a neki će, nažalost, i podleći bolesti, no kataklizmički scenariji koje najavljuju neki naslovi u medijima neće se ostvariti. Kako se svjetlo na kraju tunela sada već vrlo jasno vidi, svi zajedno moramo se potruditi da širenje virusa što više usporimo i tako smanjimo pritisak na bolnice", ističe Lauc u svom statusu.

On smatra da na primjerima drugih država možemo vidjeti da zabrane i zatvaranja nisu učinkovite mjere.

"Na primjerima drugih zemalja vidimo da zabrane i zatvaranja nisu učinkovite mjere te da jedino svi mi zajedno to možemo postići tako da svatko od nas svojim opreznim i odgovornim ponašanjem pokuša ne 'pokupiti' virus i ne prenijeti ga dalje", zaključuje dr. Lauc.

Što misli o predviđanjima IHME-a upitali smo i prof. dr. sc. Ivana Đikića, molekularnog biologa.

- Ta predviđanja treba uzeti vrlo ozbiljno, ali ne i definitivno. To nisu konačni brojevi, jer smo već naučili da nas sam koronavirus, ali i lokalne okolnosti, mogu iznenaditi. Prema broju novooboljelih i incidenciji, Hrvatska je, nažalost, na samom europskom vrhu. To je posljedica hrvatskih neuspjeha u zadnja tri do četiri tjedna. No, ako se mjere uvode pravilno, kao u Varaždinskoj županiji, koja može biti primjer u Hrvatskoj, onda ni dobri rezultati u borbi protiv COVID-a 19 neće izostati.

U Varaždinskoj županiji su imali 1216 oboljelih na 100 tisuća stanovnika, a nakon uvedenih mjera, koje su uveli prije nego je to uradio ostatak Hrvatske, danas imaju nešto iznad 870 novooboljelih na 100 tisuća stanovnika. To je odličan rezultat i najbolji pokazatelj da, kada se ljudi pridržavaju mjera, ni rezultat neće izostati. Kako je rekao župan Čačić, prošli ponedjeljak su imali 247 novozaraženih, a jučer 107. Kako u toj županiji dosta djece putuje iz sela u grad u školu, oni su odmah zatvorili škole, svjesni činjenice da na taj način i "virus putuje" - kazao nam je prof. dr. sc. Ivan Đikić.

Ostaci 'stare slave'

Kako kaže, na razini cijele Hrvatske još uvijek ne možemo vidjeti djelovanje "nacionalnih mjera".

- I premijer Plenković na današnjoj je sjednici Vlade RH rekao kako je u prošlom tjednu, u odnosu na tjedan prije, zabilježeno povećanje novooboljelih za 5,6 posto, a u isto vrijeme je zabilježeno i povećanje od 5,6 posto umrlih. To pokazuje da za sada, nažalost, ne postoje globalni podaci da padamo u broju novooboljelih i umrlih - kazao je prof. dr. sc. Ivan Đikić.

No, Hrvatska još uvijek, u odnosu na ostatak Europe i svijeta, ima pozitivnije brojeve. Tako je u Hrvatskoj smrtnost od COVID-a 1,46 posto (u Dalmaciji 1,07 posto), dok je ona na svjetskoj razini 2,23 posto. Zašto je to tako?

- Zato što još živimo na "staroj slavi" od vremena proljeća i ljeta ove godine, kada je Hrvatska imala izvanredno dobre brojke. No, danas nam ljudi umiru u velikom broju i Hrvatska globalno danas ne stoji dobro - rekao je profesor Đikić.

Predstoje Božić i Nova godina, vrijeme koje je "plodno tlo" da se virus širi.

- Svi, ali baš svi u Hrvatskoj, za vrijeme predstojećih blagdana moraju biti jako oprezni i svojim odgovornim ponašanjem čuvati starije članove svojih obitelji i one koji su ugroženi, zbog svog zdravstvenog stanja. Predstojeći Božić mora biti vrijeme solidarnosti, kada zaista svi moramo misliti na one druge. Da se virus ne bi širio, Božić se treba slaviti u krugu svojih obitelji, jer velika okupljanja su najpogodnija za širenje virusa - zaključio je prof. dr. sc. Ivan Đikić.

15. studeni 2024 09:27