U situaciji kada Hrvatskoj u pojedinim djelatnostima kronično nedostaje radne snage čini se da poželjne na tržištu rada postaju i osobe koje zapravo nemaju posebnu stručnu kvalifikaciju, odnosno njihovo je školovanje prije svega zamišljeno kao put ka sustavu visokog obrazovanja – maturanti gimnazija.
Dok su još 2012. godine, prema podacima iz analitičkih biltena Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), završeni gimnazijalci bili gotovo najnezapošljivija kategorija od koje su do posla sporije dolazile jedino osobe bez ikakve škole, u pet sljedećih godina dogodila se prava ekspanzija zapošljavanja osoba sa završenom gimnazijom.
Tako je 2012. godine, prema evidenciji kako je vodi HZZ, u roku od šest mjeseci od prijave na burzu rada posao pronašla tek četvrtina završenih gimnazijalaca. Međutim, u 2017. godini ta se brojka gotovo udvostručila: prema Analitičkom biltenu objavljenom krajem prošle godine, u 2017. godini (i početkom 2018.) posao u roku od pola godine nakon prijave na HZZ pronašla je gotovo polovica novoprijavljenih maturanata gimnazija, preciznije njih 48,9 posto.
Iako se i dalje sporije zapošljavaju od svojih kolega sa završenom trogodišnjom i četverogodišnjom strukovnom školom, novoprijavljeni završeni gimnazijalci, kada pogledamo brzinu pronalaska posla u promatranom razdoblju, iza sebe su ostavili osobe bez škole ili sa završenom samo osnovnom školom, ali i prvostupnike fakulteta koji izgleda još više gube dah kada je u pitanju interes tržišta za tom kvalifikacijom.
Većina na faks
Činjenica jest da najveći broj završenih gimnazijalaca nastavlja školovanje na viskim učilištima, njih više od 90 posto, na što ukazuju i ravnatelji gimnazija s kojima smo razgovarali.
- Prema informacijama koje mi imamo, 95 posto naših maturanata upiše prvi izbor fakulteta. Nemam saznanja o tome da netko ostane samo na gimnaziji jer učenici znaju da s tim nemaju velike mogućnosti zapošljavanja - kaže Marijan Puljiz, ravnatelj splitske I. gimnazije koja provodi jezični i klasični program.
No, oni koji iz raznoraznoraznih razloga ne krenu na studij, kako pokazuju podaci, unatoč nedostaku stručne kvalifikacije, posljednjih godina sve brže mogu do posla. Najsvježiji podaci HZZ-a, koji se odnose na mjesec studeni 2018. godine, govore kako je u evidenciji nezaposlenih krajem toga mjeseca bilo 127 osoba u zanimanju maturant gimnazije.
Budući da je ukupno tijekom 11 mjeseci 2018. godine u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno 786 osoba u zanimanju maturant gimnazije, jasno je da je velika većina njih lani uspjela pronaći posao.
U cijeloj 2017. godini novoprijavljenih gimnazijalaca bilo je 973, a prema statistici proizlazi da je njih 500-tinjak do posla došlo već u prvih pola godine od prijave.
Dodajmo kako svake godine državnu maturu, koja je obvezna za gimnazijalce, polaže između 12 i 13 tisuća učenika gimnazija, a 2017. godine polagalo ju je njih 12.755. Pogleda li se brojka novoprijavljenih na burzu rada te godine, proizlazi da se manje od deset posto gimnazijalaca odlučilo upustiti u traženje posla, koji im je sada sve brže dostupan.
Kuhari, konobari...
Na kojim se radnim mjestima uopće zapošljavaju? Podaci HZZ-a kažu – uglavnom na mjestima administrativnog službenika kako u državnom, tako i privatnom sektoru. Mjere aktivne politike zapošljavanja, poput SOR-a (stručno osposobljavanje za zapošljavanje bez zasnivanja radnog odnosa) te pripravništva jesu pogurnule, ali, čini se, nisu presudne za zapošljavanje gimnazijalaca: krajem studenog 2018. godine od ukupno 6022 aktivnih SOR-ovaca njih tek 162 bili su maturanti gimnazija, a od 748 osoba novouključenih do tog datuma u sustav pripravništva, samoa četiri su osobe s gimnazijom.
U više neformalnih razgovora potvrđeno nam je kako osobe s gimnazijom posao uglavnom pronalaze u sektorima gdje se mogu zaposliti osobe svih kvalifikacija, poput ugostiteljstva i turizma, ali i trgovine, odnosno na mjestima konobara, (pomoćnih) kuhara, prodavača, osobito tijekom turističke sezone. Također, ponajprije maturanti matematičkih gimnazija do posla dolaze i u IT sektoru.
NE STUDIRAJU
Pali na maturi
Gimnazijalci se, kažu oni s kojima smo razgovarali, okreću poslu jer najčešće nemaju financijskih sredstava za nastavak školovanja, a neki se nadaju da će kroz sustav SOR-a uspjeti zadržati administrativni posao na kojemu su najčešće nalaze u državnim ili lokalnim službama.
Ipak, treba uzeti u obzir i činjenicu da posljednjih godina raste broj gimnazijalaca koji padaju na državnoj maturi, za koje je ona jedino obvezna i bez koje ne mogu završiti srednju školu. Prema podacima za lanjsku 2017./2018. školsku godinu, na ljetnom roku državne mature palo je 649 gimnazijalaca naspram njih 249 koliko ih je bilo 2014./2015. godine kada je državnoj maturi pristupilo čak četiri tisuće kandidata više nego lanjskoj. Zbog toga često maturanti gimnazija ne uspiju upisati željeni studij pa pauziraju godinu i/ili se zaposle.