Osobno, kao ministar hrvatskih branitelja, sudionik Domovinskog rata i umirovljeni general Hrvatske vojske, nisam zadovoljan ni sadržajem, ni brojem sati, ni rasporedom u okviru vremenskog slijeda tema vezanih uz Domovinski rat u našem obrazovnom sustavu.
Domovinski rat nije ni valoriziran ni zastupljen u školskoj satnici u mjeri u kojoj bi trebao. Nismo zadovoljni ni sadržajem udžbenika, odnosno opisom Domovinskog rata kao cjeline, od osamostaljenja, agresije do mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, dakle cjelovite slike Domovinskog rata kao najsnažnijeg temelja moderne hrvatske države. Istina je samo jedna, a to je da je Hrvatska bila žrtvom agresije, da je vodila pravedan i obrambeni rat i da su je branili domoljubi, ljudi svih nacionalnosti koji su je osjećali svojom domovinom.
To je, među ostalim, istaknuo ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved na okruglom stolu "Reforma obrazovanja – kurikul povijesti s osvrtom na Domovinski rat", koji je u utorak organizirala Udruga stopostotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida I. skupine, kojom predsjeda Đuro Glogoški.
Klimava dvica
Novi kurikul povijesti, koji bi od jeseni u eksperimentalnoj fazi trebala učiti djeca u petim razredima osnovne i prvim razredima srednjih škola (gdje se tema Domovinskog rata još ne izučava), i dosad je pretrpio niz kritika. Jednu od najoštrijih nedavno mu je dalo povjerenstvo HAZU-a ocijenivši ga klimavom dvojkom te je poslan na doradu.
Iz braniteljskih udruga i dosad su bili nezadovoljni načinom prikaza i sadržajem tema iz Domovinskog rata u školskoj satnici, kao i u udžbenicima (trenutačno se o tome uči od šest do osam sati u osmom razredu osnovne te završnim razredima srednje škole, koji zbog mature često i ne stignu obraditi te sadržaje). Stoga priliku za promjene vide u obrazovnoj reformi, a na okruglom stolu kritike sudionika, među kojima i aktera događaja iz Domovinskog rata, išle su upravo u smjeru koji je sažeo ministar Medved. Ministar je također najavio kako će svoja stajališta zastupati i kao član Vlade i kroz sve oblike koordinacije i međuresorne suradnje, te će kao partner Ministarstvu obrazovanja dati svoj doprinos ovome segmentu reforme.
Đuro Glogoški iznio je konkretan zahtjev braniteljskih i stradalničkih udruga Ministarstvu obrazovanja i Vladi.
– Predlažemo da se u Ministarstvu hrvatskih branitelja održi sastanak na kojemu bi se zauzeo jedinstven stav kako predstavnik toga ministarstva treba sudjelovati u radu Ekspertne radne skupine (ERS) za kurikularnu reformu, osobito u onom dijelu u kojemu se govori o temi Domovinskog rata. Ako najbolji kandidat na natječaju nije imenovan voditeljem ERS-a, nego je politika odlučila drukčije, neka politika na isti način odgovori i na naš zahtjev. Također tražimo da hrvatski obrazovni sustav bude jedinstven na razini cijele zemlje, ne osporavajući nikome pravo na svoj jezik i pismo. Ali svi koji imaju hrvatsko državljanstvo trebaju učiti prema istom školskom programu – naglasio je Glogoški.
Podunavska 'istorija'
Kao primjer neujednačenosti naveo je primjere iz udžbenika Povijest, iz kojega uče djeca u većinskim hrvatskim školama, i udžbenika Istorija, iz kojega uče djeca srpske nacionalne manjine.
– U Povijesti stoji kako je devedesetih godina prošlog stoljeća došlo do raspada SFRJ, a u Istoriji do raspada komunizma. U Povijesti se govori o nastanku i razvoju samostalne hrvatske države, a u Istoriji o nastanku i razvoju samostalne Hrvatske. Znači li to da se SFRJ još nije raspala i da Hrvatska nije samostalna država? Pripremaju li se ta djeca za neku novu autonomiju? – pita Glogoški.
Joško Morić, ratni pomoćnik minist(a)ra policije, te Ljilja Vokić, bivša ministrica obrazovanja, koji su sudjelovali u pregovorima o reintegraciji hrvatskog Podunavlja, složili su se kako je nedopustivo da se istina o Domovinskom ratu, koja je jedna, prešućuje i različito interpretira, a Morić je naveo da su kardinalna pogreška mirne reintegracije "etnički vrtići i etničke škole u Podunavlju". Iako je, kao tadašnja ministrica, moratorij na učenje novije hrvatske povijesti za učenike srpske nacionalne manjine u Podunavlju Ljilja Vokić potpisala na pet godina, što je rok koji je istekao 2002. godine, Đuro Glogoški je ocijenio kako izgleda da "tih pet godina traje još uvijek".
Đaci od bitke do bitke
Sva dosadašnja iskustva pokazuju da učenici vole slušati o Domovinskom ratu, da rado idu u posjet Vukovaru (godišnje oko 40 tisuća osmaša sudjeluje u tom programu Ministarstva branitelja), ali i da neki u Vukovaru prvi put čuju za Domovinski rat, rečeno je na okruglom stolu.
Ministar Tomo Medved najavio je kako se, na temelju Vladine odluke, osim posjeta učenika osmih razreda Vukovaru, već od iduće 2018./2019. školske godine planira i posjet hrvatskih učenika Muzeju pobjede u Kninu, ali i obilazak drugih mjesta iz Domovinskog rata, od Srđa pokraj Dubrovnika do Gospića, Pakraca, Siska, Petrinje...
Ratne svetinje i šatori
Pomoćnik ministrice obrazovanja Vlado Prskalo, i sam sudionik Domovinskog rata, na okruglome je stolu kazao kako je Domovinski rat svetinja te se složio da trenutačno ta tema nije dobro obrađena u školama. Naglasio je kako je cilj obrazovne reforme, među ostalim, vratiti istinu i kvalitetu u obrazovni sustav te će se i u osnovnim i u srednjim školama ta tema značajnije prezentirati. No, kaže, reformu ne možemo kočiti jer su promjene nužne.
– Vjerujem da će istina ući u škole. Naš šator je postao povijest, mi bismo željeli da tamo i ostane – znakovito je kazao na kraju Đuro Glogoški.
Nazor o 'Soluncima'
Povjesničar Ante Nazor se ispričao za nedolazak na okrugli stol zbog bolesti, ali je pročitano njegovo pismo u kojemu, među ostalim, traži da se primjena novog kurikula povijesti u školama odgodi za godinu dana jer u izradi nisu konzultirani znanstvenici koji intenzivno istražuju to područje, poput onih s Hrvatskog instituta za povijest, te nakon negativnih recenzija HAZU-a. Upozorava i kako su među autorima novoga hrvatskog kurikula povijesti i neki naši znanstvenici koji su sudjelovali u izradi kontroverzne zajedničke čitanke povijesti za jugoistočnu Europu koju je izradio centar iz Soluna.