Nakon ovotjedne analize Europske komisije o (ne)primjerenosti hrvatskih mirovina dodatno se zahuktala rasprava o mirovinskoj reformi koja bi najesen trebala biti gotova i upućena u saborsku proceduru.
Najavu pomicanja starosne granice na 67 godina i penalizaciju prijevremenih mirovina žestoko su kritizirali sindikati i opozicija.
U Rijeci i Zagrebu prosvjedovali su zaposlenici u predškolskom odgoju i kulturi, a među transparentima je bio i onaj s natpisom: "Ne želim ići na posao u pelenama i bez zuba".
Predsjednik SSSH Mladen Novosel poručio je jučer Vladi i Saboru da podizanje dobi za umirovljenje neće proći u Hrvatskoj.
- Nećemo raditi, ma što god netko mislio, do groba nego do godina kada još uvijek možemo uživati u našoj starosti - kaže Mladen Novosel.
Saborski zastupnik, ekonomist dr. Ivan Lovrinović iznosi analizu u kojoj tvrdi kako najavljena reforma vodi destabilizaciji mirovinskog sustava. Objašnjava kako Vlada i predsjednica Republike žele stabilizaciju mirovinskog sustava na način da se povećaju izdvajanja za drugi mirovinski stup, a Hrvatska je, upozorava, jedina država u Europskoj uniji koja je zadržala drugi stup. Nedavno ga se, ističe on, odrekla i Rumunjska.
Lovrinović predlaže mirovinski sustav sa samo dva stupa i to prvi kao stup međugeneracijske solidarnosti, a drugi bi bio onaj koji je dobrovoljni, što je u aktualnom sustavu treći stup.
- Svjedoci smo daljnje destabilizacije mirovinskog sustava iz dva razloga. Prvi je snažan odljev mladih ljudi koji bi trebali zarađivati za naše buduće mirovine, a drugi niska stopa rasta BDP-a. Zarobljenici smo teze da će povećanje uplata u drugi mirovinski stup riješiti naše probleme pa čak i dovesti do demografske obnove. To je potpuni promašaj! - mišljenja je Lovrinović.
Drži kako bi samo odnos zaposlenih i umirovljenika od 3:1 jamčio stabilnost mirovinskog sustava, što nije moguće postići zbog iseljavanja, te stopa rasta ne bi smjela biti ispod pet posto, a sad je ispod tri posto. Stoga se slaže da je stanje neodrživo i da treba ići u transformaciju mirovinskog sustava. Po njemu, rješenje je u zadržavanju samo dva mirovinska stupa.
- U toj transformaciji svakom bi se osiguraniku morala ponuditi demokratska mogućnost ili da svoja sredstva prebaci iz drugog u prvi stup za što bi jamčila država, a onima koji žele prebaciti svoj novac u dobrovoljni mirovinski stup to treba omogućiti, ali za njihovo poslovanje ne bi jamčila država - pojašnjava Lovrinović.
Navodi da bi učinci takve reforme smanjili javni dug s 298 milijardi kuna na 206 milijardi kuna, što je, veli on, u odnosu na BDP trenutno ispunjenje mastriških kriterija ispod udjela javnog duga od 60 posto.
Izložio je i alternativno rješenje koje njegova stranka Promijenimo Hrvatsku još razmatra, a po kojemu bi se pet posto uplate iz drugog stupa prepustilo građanima da im se povećaju neto plaće koje bi dobivali iz prvog stupa.
I Rusi su popustili
Prvi put nakon 90 godina i ruska vlada je ovaj tjedan predložila postupno podizanje dobne granice za odlazak u mirovinu, no kod njih je sadašnji dobni limit daleko niži nego naš.
Ruska vlada predlaže da bi žene do 2034. godine trebale ići u mirovinu, umjesto sa dosadašnjih 55, sa 63 godine života, a muškarci do 2028. umjesto s dosadašnjih 60 sa 65 navršenih godina života.
Promjenu je do sada više puta odgađao ruski predsjednik Vladimir Putin. Odluka o dobnoj granici za odlazak u mirovinu u Rusiji se nije mijenjala od 1932. godine, a nasljeđe je iz sovjetskog razdoblja i među najnižima je u svijetu.
Polovina ispod praga siromaštva
U Hrvatskoj je zadnja prosječna mirovina prema HZMO-a 2345 kuna. Linija siromaštva je prošle godine prema Državnom zavodu za statistiku bila na 2180 kuna, što je vrlo mala razlika.
Prema podacima Sindikata umirovljenika Hrvatske ispod linije siromaštva s mirovinama nižim od 2180 kuna živi 52 posto umirovljenika, odnosno više od 600.000 ljudi.