StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetTONINO PICULA KANDIDAT ZA NAJBOLJEG EUROPARLAMENTARCA

Bez posla i škole neće biti života na škojima

20. studenog 2017. - 17:39

Osnivač je Međuskupine za mora, rijeke, otoke i priobalna područja u kojoj je zadužen za sve europske otoke. Europska federacija malih otoka koja predstavlja 360 tisuća otočana s 1640 malih europskih otoka izabrala je Piculu kao zastupnika koji je u trenutnom sazivu najviše napravio za otoke te ga odlučila kandidirati za nagradu za najboljeg europarlamentarca u kategoriji regionalnog razvoja.

Njegov projekt "Water Saving Challenge" u kojem sudjeluju i naši Vis i Lastovo, dobio je prestižnu nagradu "The Greening Islands Award" u kategoriji upravljanja vodom.

Štednja vode u hotelima

Nekoliko riječi o Water Saving projektu: na što bi se konkretno odnosila štednja vode na hrvatskim otocima ako znamo da su ionako u većini slučajeva suhi i bezvodni - posebno po pitanju poljoprivrede?
- Otočani osam otoka, iz Hrvatske, Francuske, Grčke i Irske, okupili su se kako bi svoja iskustva i rješenja kombinirali i izradili broadband model upravljanja vodom.
Otočna iskustva temeljena na inovativnim tehnologijama i politikama koristila bi se kao primjer drugim, kako otočnim, tako i kopnenim zajednicama. Radi se o realizaciji koncepta "pametnih otoka" u praksi. Hrvatski otoci imaju problem s vodom, stoga i jesu pogodni za ovaj projekt. Kroz WaSaC uče jedni od drugih i već postoji inicijativa da se prakse s jednog otoka, primijene na drugom ili da se dobra, ali ipak parcijalna rješenja, značajno poboljšaju.

Odnosi li se štednja vode na turizam? Kako uostalom masovni turizam utječe na hrvatske otoke?
- Turizam je gospodarska aktivnost koja ozbiljno opterećuje vodne resurse otoka i WaSaC nudi niz prijedloga kako osvijestiti turistički sektor o potrebi štednje vode. Sviđa mi se primjer jednog otočnog hotela koji prati potrošnju vode po sobama te gostima koji troše manje od prosjeka nudi različite oblike popusta na hotelske usluge čime ih ujedno potiče i da više troše.



Zbog čega su Vis i Lastovo dobri primjeri?
- Vis i Lastovo su veličinom i brojem stanovnika zadovoljili osnovne uvjete za sudjelovanje u projektu te su iskazali spremnost podijeliti svoja i učiti od tuđih iskustava.
Vis ima tehnološki najnapredniji sustav upravljanja vodom od partnerskih otoka. Kada znate koliko proizvodite, koliko trošite i koliko gubite vode, imate sve elemente za racionalizaciju i izbjegavanje situacija u kojima reducirate vodu, a posebno me veseli što je solucija viškog vodovoda djelo hrvatske tvrtke.
Lastovo je pak osiguralo sredstva za ugradnju reduktora vode u gospodarskim i privatnim objektima kako bi se smanjila potrošnja.

Vaš amandman donio je dva milijuna eura otocima za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora - na što se konkretno odnosi? Kako povećati taj iznos na planiranih 12 milijuna eura?
- Dva milijuna eura namijenjena su razvoju što veće energetske samodostatnosti otoka, a na svakom otoku je da prepozna svoje kapacitete i potencijale. Radi li se o vjetru, suncu ili nečem trećem odlučuje svaki otok za sebe.
Hoće li se sadašnji iznos povećati s dva milijuna ovisi o Komisiji, ali uvjeren sam da će veliki interes za projekt biti dobar poticaj da se to i dogodi.

Kako zaustaviti strašnu depopulaciju hrvatskih otoka?
- Slušam otočane, a oni kažu da bez dvije stvari nema života na otoku: posla i škole. Prvo što sam kao zastupnik u Europskom parlamentu poduzeo bilo je alarmiranje zbog zatvaranja otočnih škola.
Pozvao sam djecu i učitelje s Prvića, Iža i Silbe u parlament kako bih upozorio da gašenje škola znači i gašenje života na otocima. Poticati gospodarsku aktivnost na otocima i razvijati obrazovnu infrastrukturu je pitanje političke odluke države koja treba reći: to treba biti naš strateški cilj.

Ajme od interneta

Pratite li donošenje novog hrvatskog Zakona o otocima; predstavnici otočana prigovaraju kako on još više smanjuje utjecaj mjesnih vlasti ali i udruga na otočnu politiku?
- Pratim rad Ministarstva i nadam se da će pri njegovu donošenju biti uvažene preporuke Rezolucije o posebnoj situaciji otoka Europskog parlamenta. Postojeći Zakon nije prepoznao posebnosti otoka pri njihovoj kategorizaciji pa se u istoj kategoriji nalaze otoci koji ne spadaju zajedno.
Dva najveća hrvatska otoka Cres i Krk su primjerice u istoj skupini iako je Krk mostom povezan s kopnom, ima značajno veće stanovništvo i razvijeniju infrastrukturu. Zakon o otocima može biti značajan instrument, ali za kvalitetu života na njima važnija je kvalitetna razvojna multisektorska politika.

Znate li nešto o uspostavi širokopojasnog interneta na našim otocima što je jedan od uvjeta EK?
- Europski parlament je u ove godine odobrio program „WiFi4EU“ težak 120 milijuna EUR-a. Program će omogućiti lokalnim zajednicama kupnju i ugradnju opreme za brze javne wi-fi mreže uvažavajući ravnomjernu zemljopisnu zastupljenost. Proces apliciranja bit će jednostavan i moguć online, a moj Ured već ima spremnu "otočnu bazu" potencijalnih prijavitelja.
 

26. studeni 2024 14:55