Banke u Hrvatskoj u prvom su polugodištu ove godine ostvarile dobit prije oporezivanja u ukupnom iznosu od 1,24 milijarde kuna, što je gotovo 65 posto manje nego u istom razdoblju lani, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB), iz koje su već ranije objašnjavali da će se negativni utjecaj krize u Agrokoru odraziti na profitabilnost banaka.
- U drugom tromjesečju vidimo da su banke nastavile prepoznavati rizike povezane s Agrokorom i povezanim poduzećima, što znači da dižu rezervacije, što će utjecati negativno na njihovu profitabilnost. Međutim, stabilnost bankovnog sustava sasvim sigurno nije ugrožena. Stabilnost je vrlo dobra, kapitalna adekvatnost je 23 posto i to osigurava da može bez problema proći kroz ove probleme", poručio je sredinom srpnja guverner HNB-a Boris Vujčić.
U odnosu na podatke HNB-a s kraja prvog polugodišta prošle godine, dobit banaka prije oporezivanja smanjena je za 64,98 posto, odnosno pala je za više od 2,3 milijarde kuna - s lanjskih 3,5 milijardi kuna, na 1,24 milijarde kuna krajem lipnja ove godine.
Ujedno, povećao se i broj banaka koje su poslovale s gubitkom. Naime, krajem lipnja prošle godine od ukupno 28 banaka s gubitkom je u prvih šest mjeseci poslovalo pet banaka, a krajem lipnja ove godine njih 14 od ukupno 26 banaka.
Najveći gubitak, od 188,4 milijuna kuna, odnosi se na Splitsku banku, koja je za prvih šest mjeseci prošle godine iskazala dobit prije oporezivanja od 304,5 milijuna kuna.
S gubitkom od 64,8 milijuna kuna, prvo je polugodište završila Hrvatska poštanska banka (HPB), koja je u isto vrijeme lani imala bruto dobit od 88,8 milijuna kuna.
HPB je u svom polugodišnjem financijskom izvješću gubitak objasnio rezervacijama zbog izloženosti prema Agrokoru.
- Da nije formirano rezerviranje po izloženostima prema grupi Agrokor i povezanim osobama, dobit prije poreza HPB-a iznosila bi 122 milijuna kuna, dok bi neto dobit iznosila 100 milijuna kuna", naveli su u tom izvješću iz HPB-a, dodajući i kako su im rezerviranja više nego udvostručena, što je posljedica izdvajanja za izloženost grupi Agrokor i povezanim osobama.
Nasuprot tomu, najveću dobit prije oporezivanja u prvom je polugodištu iskazala Privredna banka Zagreb (PBZ) u iznosu od 595,5 milijuna kuna. To je 30,8 posto manje nego je iznosila dobit PBZ-a u prvih šest mjeseci lani.
Slijede Erste & Steiermaerkische banka, čija je dobit prije oporezivanja krajem lipnja ove godine iznosila 412,5 milijuna kuna i bila je 25,8 posto manja nego lani, te Raiffeisebank Austria s bruto dobiti od 328,4 milijuna kuna, što je smanjenje za 25,1 posto.
Iako je uobičajeno najčešće na prvom mjestu po visini dobiti, Zagrebačka se banka na kraju prvog polugodišta ove godine našla na četvrtom mjestu s bruto dobiti od 270,9 milijuna kuna, što je u odnosu na isto vrijeme lani pad za 71,6 posto.
I iz Zagrebačke su banke u šestomjesečnom financijskom izvješću, objavljenom krajem srpnja, smanjenje dobiti pripisali rastu troškova vrijednosnih usklađenja plasmana trgovačkim društvima i rezerviranjima za gubitke, koji su gotovo trostruko viši nego lani.
Na petom mjesecu po iznosu bruto dobiti na kraju prvom ovogodišnjeg polugodišta je Podravska banka s dobiti u iznosu od 10,9 milijuna kuna, što je 68,1 posto manje nego na kraju lipnja prošle godine.
Privremeni nerevidirani podaci HNB-a pokazuju i da je pet stambenih štedionica u prvom polugodištu ove godine ostvarilo ukupnu dobit u iznosu 36,8 milijuna kuna, što je rast od 23,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani.