Hrvatskom biologu akademiku Miroslavu Radmanu, koji ima i francusko državljanstvo, u četvrtak je u Splitu uručeno francusko državno odličje Vitez Nacionalnog reda Legije časti.
U izjavi novinarima nakon svečanosti Radman je komentirao i aktualnu pandemiju kazavši kako u potrazi za liječenjem od koronavirusa treba ići na strategije koje nisu bazirane na cjepivu nego, kao i u slučaju side, na lijekove.
"Morat ćemo pričekati da vidimo jesu li prirodne promjene i mutacije kod koronavirusa blizu onim od virusa side. Hoće li to biti barijera? To je ostala barijera - imamo 40 godina borbe sa sidom i vakcina nikad nije došla jer je princip vakcine da se potakne sinteza jednog antitijela koji će efikasno neutralizirati virus.
Ali što kad se virus mijenja, a cjepivo se ne mijenja? Cjepivo stvori jedan tip antitijela, a ne drugi, i kad se to promaši - onda se promašilo. Dakle treba ići na strategije koje nisu bazirane na vakcini nego - kao u slučaju side - na dva-tri različita lijeka koji otruju život virusu, ali ne kao antitijela, nego naprosto na dva tri mjesta dobro kemijski mu truju život i onda virus postane impotentan, nije više efikasan kao virus, a to je već dovoljno", objasnio je Radman svoje stajalište.
Na upit kako komentira porast oboljelih od koronavirusa u svijetu i u Hrvatskoj, rekao je da u Hrvatskoj kao i u većini zemalja u svijetu godišnje umre oko jedan posto populacije, jednako koliko se i rodi.
- U Hrvatskoj umire oko 50.000 ljudi godišnje, to je malo više od jedan posto. Kad na to dodamo oko 300 smrtnih slučajeva od Covida - to su šifre 50.000 plus 300. Zašto se ovoliko uzbuđujemo? Jer je zoom na gadno umiranje starijih ljudi zbog covida. Hajde napravite zoom iz kemoterapije, raka, uključujući za stare ljude i upalu - i to gadno izgleda, ne bi umrli da ne izgleda gadno", kazao je Radman istaknuvši da ne želi ništa insinuirati nego uočava bazične cifre.
- Evo ja bih postavio pitanje, zbog čega je 300 smrti važnije nego 50.000 smrti? Neki će odgovoriti zbog toga što se bojim da 300 ne postane 30.000 ili 300.000. Pa možete uzeti bilo što i pretpostaviti to", rekao je Radman. Dodao je kako je on za zdrav razum kojeg, po njemu, nema dovoljno ni u najrazvijenijim zemljama.
- Zdrav razum opada, jer da ne opada - ne bi se tako loše nosili s jednim relativno banalnim problemom infektivnih bolesti kakvih je u prošlosti bilo daleko gorih, zaključio je Radman.
Akademik Radman je i gostujući u emisiji Otvoreno komentirao porast broja oboljelih od koronavirusa kako u Hrvatskoj, tako i diljem svijeta, ali je dodao i da je moguće da se radi o dva virusa.
"Jedan fenomen, kad se dvije populacije sretnu i miješaju koje su asimptomatične. Recimo, jedna dolazi iz Splita, druga iz Engleske, bili bi asimptomatični i dalje. Međutim, kad se pomiješaju, onda bukne bolest", rekao je Radman te naglasio da nemamo ključna znanja prema kojima bismo se mogli pripremiti za ovu bolest.
"Treba identificirati pojedinačne viruse, s obzirom na patogenost virusa. Neka istraživanja će biti potrebna kako bismo neke mjere mogli provoditi prema znanju. Konzervativne mjere možda su teške, ali nema dovoljno znanja koje se bazira na dobrim predviđanjima", rekao je Radman.
Kako komentira ove izjave Miroslava Radmana pitali smo prof. dr. sc. Ivu Ivića predstojnika Klinike za infektologiju KBC-a Split.
{embed_photo}1597968{/embed_photo}
- Što se tiče brojki kojima Radman ilustrira smrtnost od Covida 19 i drugih bolesti, on je pravu. Brojke ponekad izgledaju dramatično. Pogledajte samo broj umrlih u Južnoj Americi. Unatoč velikom broju umrlih od Covida 19, neće se dogoditi smak svijeta, ali problem je što u kratkom vremenskom periodu umire veliki broj ljudi.
Ako ih obolijeva puno u kratkom roku zdravstveni sustav ih ne može adekvatno opskbiti i onda su manje šanse za njihovo uspješno izlječenje i preživljavanje.
S druge strane preopterećeni zdravstveni sustav u takvoj situaciji ne može se posvetiti drugim kategorijama bolesnika kao što su oboljeli od malignih i drugih bolesti i oni zapravo postaju kolateralne žrtve ove pandemije. Stoga se moramo truditi da smanjimo broj oboljelih od Covida 19 i da se on rasporedi na dulje razdoblje kako bi se bolnički sustav mogao posvetiti svim kategorijama bolesnika.
Rekao je i da je moguće da se radi o dva virusa!?
- On je to spomenuo kao mogućnost i vjerujem da nije mislio ništa loše. Kao i kod gripe, svake sezone ne cirkulira samo jedan virus, nego obično dva, a moguća su i tri ili četiri, pa se i cjepivo svake godien prilagođava virusima koji cirkuliraju. Ista je priča moguća i sa koronavirusom.
Virusi su vam čudna bića koja se jako brzo mijenjaju da bi opstali. Što je sa koranovirusom za sada se ne zna, o mogućnosti da ih je više i mi govorimo i pitamo se što ako se proizvede kvalitetno i sigurno cjepivo protiv koronavirusa, a onda se pokaže da cirkuliraju promijenjeni virusi na koje to cjepivo ne djeluje? To nitko ne zna.
Stoga nam za sada preostaje činiti sve da smanjimo intenzitet širenja bolesti, što se može postići striktnim provođenjem epidemiloških mjera - pravilnim nošenjem maski, održavanje higijene ruku i držanjem distance te izbjegavanjem masovnih okupljanja, raznoraznih derneka i situacija u kojima je povećan rizik zaraze, a istodobno moramo nastaviti raditi i živjeti što je moguće normalnije, poručuje iskusni infektolog.
{embed_photo}1597970{/embed_photo}
- Potpuno se slažem s kolegom Radmanom da broj ljudi koji su do sada u Hrvatskoj umrli od COVID-19 nije zabrinjavajući. S druge strane ne smijemo zaboraviti da je zahvaljujući rano uvedenom lockdownu u Hrvatskoj peak pandemije sa zime i ranog proljeća pomaknut na ljeto, a ljeti se ljudi puno lakše izbore sa svim respiratornim virusima, pa tako i ovim SARS-CoV-2. Zbog toga se ne smijemo previše opustiti i trebamo pratiti kako će se situacija razvijati u sljedećim mjesecima.
Nažalost u nekim sjevernijim zemljama vidimo da broj hospitaliziranih i teško bolesnih ljudi raste i nije nemoguće da će se na nekim mjestima u Europi ponoviti situacije koje smo početkom godine vidjeli na sjeveru Italije.
U ovom trenutku je to jako nezahvalno prognozirati, no postoje indicije koje nam daju nadu da se u Hrvatskoj to neće dogoditi budući da je u ljetnom periodu velik broj ljudi već prebolio COVID-19 i sada ga niti može dobiti, niti ga može prenijeti dalje - kaže prof. dr. sc. Gordan Lauc, molekularni biolog sa zagrebačkog Zavoda za biokemiju i molekularnu biologiju.
Kao i svi virusi, SARS-CoV-2 virus mutira i mijenja se te svijetom sada kruže različiti sojevi tog virusa, no dosadašnja istraživanja nisu pokazala da se radi o razlikama zbog kojih bi mogli govoriti da se radi o više različitih virusa.
Osobno mislim da je u pitanju isti virus, no naš organizam ljeti se puno lakše izbori s infekcijom i zbog toga tijekom ljeta nismo imali puno teško bolesnih ljudi. No sada dolazi zima i jedino što možemo je truditi se biti što boljeg zdravstvenog stanja, izgubiti višak kilograma i paziti da u sobama u kojima dulje boravimo vlažnost zraka ne padne ispod 40 posto, poručuje Lauc.