U Školi primijenjene umjetnosti i dizajna Zadar (ŠPUD) u srijedu se dogodio nesvakidašnji incident: učenici su profesorici u piće ulili dezinficijens, koji je ona potom i popila. O svemu je obaviještena i policija koja utvrđuje sve činjenice i okolnosti nemilog događaja.
- Incident se dogodio u srijedu u popodnevnoj smjeni. Netko je od učenika profesorici u bocu vode ulio sredstvo za dezinfekciju. Profesorica se napila i osjetila da njezino piće zapravo nije voda. Odmah smo pozvali hitnu i profesorici je pružena liječnička pomoć, nakon čega je otpuštena na kućnu njegu - rekla je za Zadarski.hr Marjana Bakmaz, ravnateljica ŠPUD-a, dodajući da školski djelatnici obavljaju razgovore s učenicima i njihovim roditeljima kako bi utvrdili sve okolnosti događaja.
- Nakon što se utvrde sve okolnosti događaja, sazvat će se sjednica Nastavničkog vijeća na kojoj će se odlučiti o sankciji za učenika ili učenike koji su to napravili. Najvjerojatnije će se raditi o najstrožoj sankciji, a to je isključenje - naglašava ravnateljica Bakmaz dodajući kako su incidenti, pogotovo ovakvi, u ŠPUD-u rijetkost.
- Ovakvi slučajevi nisu česti i inače nemamo velikih incidenata. Svi smo potreseni ovim činom te svi profesori, ali i učenici najstrože osuđuju ovakav čin - ističe ravnateljica Bakmaz dodajući kako je riječ o učenicima trećeg razreda srednje škole. Također je naglasila kako učenici nemaju problematičan odnos s tom profesoricom te se nada da se ovakav slučaj više nikad neće ponoviti.
U cijeli slučaj uplela se i zadarska policija.
- Imamo saznanja o navedenom događaju, a policija provodi izvide kako bi se utvrdile sve okolnosti i činjenice događaja - rekli su iz zadarske policije.
Kako objašnjava ponašanje djeteta ili više djece koji su profesorici podvalili dezinficijens umjesto vode, za Zadarski.hr komentirala je Ana Bačić, prof. psihologije i klinički psiholog Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo Zadar. Odmah na početku razgovora istaknula je kako konkretan slučaj ne može komentirati jer se još uvijek ne zna tko je profesorici podvalio dezinficijens, je li to bila skupina učenika ili samo jedan, je li ih netko nagovarao na to i jesu li uopće svjesni što su napravili.
- Problem mentalnog zdravlja kod djece je u konstantnom porastu, to nije od jučer, već traje neko vrijeme, a pandemija je samo doprinijela tome da ionako loše stanje eskalira u vidljivom obliku koje više ne možemo ignorirati. Kad djeca dolaze na tretman, najvažnija stavka jest da je cijela obitelj uključena jer je ponašanje djeteta odraz stanja u obitelji i općenito društvenog stanja - ističe psihologinja Bačić, dodajući kako je sustav vrijednosti iskrivljen.
- Došlo se do toga da se nekritički promatraju stvari koje su jako bitne za djetetovo mentalno zdravlje, ističe psihologinja zadarskog Zavoda dodajući kako se ozbiljnost dječjih "spački" povećala u odnosu na prije nekoliko godina. Kao razlog tome navodi dostupnosti svakakvih informacija djeci putem društvenih mreža.
- Djeca koja su konstantno izložena negativnom internetskom sadržaju na neki način emocionalno otupljuju i manje su kritična prema nasilju - govori zadarska psihologinja, ističući kako empatiju u Danskoj uče i kako se ona itekako može naučiti te kako se u našem obrazovanju ne poklanja puno pažnje empatiji što dokazuju razni slučajevi koji pune medijske stupce, a koji govore o nasilju.
- Svi događaji, kao što je u Zadru nedavno bio i slučaj premlaćivanja 14-godišnjaka, govore nam o tome da je nasilje među djecom u porastu i da tek bude prepoznato kad eskalira i kad se u cijelu priču uključi policija - govori Bačić apelirajući da se treba raditi na osvješćivanju mentalnog zdravlja kod djece, ali i kod roditelja.
Psihoterapeutkinja za djecu i adolescente mr. sci. Polona Bencun Gumzej, dr. med. spec. školske i sveučilišne medicine, kaže kako djeca nemaju osjećaj što je stvarnost, a što internetska igra.
- Govorimo o adolescentima od 15 do 18 godina, a njihov mozak je još uvijek u razvoju i vrlo često ne mogu predvidjeti posljedicu. Bitnije im je da ispred svojih prijatelja i kolega ispadnu 'face', nego da su svjesni koje posljedice mogu imati njihovi događaji, ali to je tipično za njih i njihovu dob. Oni jednostavno ne predviđaju posljedice, nego tek kad se nešto dogodi i kad vide ili osjete posljedicu, shvaćaju što su napravili - ističe psihoterapeutkinja Bencun Gumzej dodajući kako jedan od motiva ovog događaja može biti i veliki pritisak s kojim su učenici tik pred kraj školske godine suočeni.
- Gotovo cijelu školsku godinu pohađaju online nastavu te su sad pred kraj školske godine, kad se trebaju pisati ispiti, provoditi usmeni i zaključivati ocjene, vraćeni u školu, a to je za njih, nakon pandemijske godine, jako zahtjevno - ističe Bencun Gumzej dodajući kako je u većem dijelu uvjerena kako je cijeli događaj bio samo spačka jer je Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Zadar izrazito prijateljski nastrojena prema svoj djeci te ona stoga ne vjeruje da se bilo tko išao osvećivati profesorici zbog pritiska školskih obveza.
Kad su u pitanju sankcije, psihoterapeutkinja ističe kako kazna za dijete ima smisla samo ako se ono kaje i ako je svjesno što je napravilo. Govori i kako djeca odrastaju u nepoznavanju i kako jednostavno ne shvaćaju posljedice. Baš kao i psihologinja Bačić ističe kako društvene mreže imaju veliki utjecaj na djecu kojeg oni uopće nisu svjesni.
- Kazne za dijete koje je to počinilo svakako treba biti kako zbog njega, tako i zbog drugih mladih koji zaključuju što je dozvoljeno i što nije dozvoljeno. Nadam se da će se svi brzo vratiti u klupe i raditi na empatiji kod djece. Kao zajednica smo zakazali u razvijanju osjećaja za drugog i u razvoju empatije, a na tome treba svjesno, dugoročno i namjerno raditi - zaključuje za Zadarski.hr Bencun Gumzej.