Na Općinskom sudu u Šibeniku nepravomoćno je oslobođen krivnje Predrag Bulat (58) iz Šibenika kojeg se teretilo za prijevaru u gospodarskom poslovanju i nanošenje milijun eura štete gradu Šibeniku prije 12 godina.
Optužnica ga je teretila da je od 2008. godine, kao direktor trgovačkog društva "TIP" d.o.o. Šibenik, a nakon što je prethodno u. travnju 2007. godine kao vlasnik obrta "TIP" zaključio s Gradom Šibenikom kupoprodajni ugovor i za 100 tisuća eura kupio građevinsku parcelu površine 20 tisuća četvornih metara na području Gospodarske zone Podi.
Tužiteljstvo je tvrdilo da je ugovorom o prijenosu ugovora zaključenim dan 21. siječnja 2008. godine između njega, kao vlasnika obrta "TIP", njegovog trgovačkog društva "TIP" d.o.o., kojeg kao direktor također zastupao i Grada Šibenika, prenio na svoju firmu i predmetnu nekretninu, a da je pritom obmanuo tadašnju šibensku gradonačelnicu Nedjeljku Klarić uvjerivši je da je prijenos nekretnine napravljen isključivo u funkciji ostvarivanja investicijskog programa izgradnje pogona za proizvodnju aluminijskih proizvoda. Baš temeljem toga je na obrt "TIP" nekretnina i knjižena, uz uvjet, rok i ograničenje prava vlasništva kupoprodajnim ugovorom.
No, Bulat je, tvrdilo je tužiteljstvo, unaprijed odlučio da na tom zemljištu neće izgraditi pogon već je, suprotno uvjetima ugovora, zemljište dao pod hipoteku kako bi mogao vratiti kredite koje je njegov obrt prethodno dobio i to za kupnju tegljača sa priključnim vozilima i za obrtna sredstva. Sklopio je ugovor s OTP bankom te kao osiguranje tražbine dozvolio upis hipoteke, a kako kredit nije vraćao, banka je 2012. godine ovrhom sjela na nekretninu kako bi naplatila gotovo pet i pol milijuna kuna duga. Zbog toga Grad Šibenik nije mogao raspolagati nekretninom sve do namirenja tražbine banke koja je višestruko veća od vrijednosti same nekretnine, a na kojoj nije izgrađen niti planirani pogon.
U vrijeme izbijanja afere novine su pisale da je Bulat za 32 milijuna kuna prodao 50 posto udjela u TIP-u riječkoj špediterskoj tvrtci Transadria iako je tadašnja vrijednost njegove firme bila puno manja. Kada je TIP dobio novac, Bulat je, pisalo se, preko skrbničkog računa kupio oko 10 posto dionica riječke firme. Koju godinu kasnije Transadria se našla u velikim problemima zbog 43 milijuna kuna dugova po izdanim jamstvima i to baš Bulatovoj firmi.
Bulat je u obrani kazao da nije imao namjeru nikog prevariti, da je htio ovaj projekt dovesti do kraja te da je u isti uložio više do sedam milijuna i 700 tisuća kuna, ali da do realizacije projekta nije došlo zbog gospodarske situacije u Hrvatskoj koja se negativno odrazila na poslovanje njegove firme. Tako za gradnju hale i realizaciju projekta nije imao novca.
- Ulaskom "Transadrie" u "TIP" d.o.o. odlučeno da se projekt proširi, a novac koji sam dobio prodajom udjela u "TIP" d.o.o. potrošio sam za poslovanje, kupnju dionica "Transadrie", život i druge stvari. Grad Šibenik nije oštećen jer je zemljište u cijelosti plaćeno Gradu i tko ga god bude koristio, Grad da će od toga imati koristi. Isto tako, odgovorne osobe grada znale su za svaki moj potez i pratili su projekt. Banka da je tražila garancije te sam dao sve što sam mogao dati, a sve obveze sam uredno podmirivao do ulaska u krizu. Nisam imao dugovanja niti prema državi niti prema radnicima, kupio sam dionice "Transadrie", ali su zapali u teškoće i povukli me za sobom - rekao je Bulat.
Dodao je i da je Transadria ušla i u vlasništvo njegove firme, da je svugdje bio jamac tako da mu je banka uzela stan. Kazao je i da je Transadria bila najveća špediterska tvrtka, da je imala dug manji od imovine, pa je mislio da neće propasti.
Tadašnja šibenska gradonačelnica Klarić je na sudu rekla da Bulata ne poznaje, a da ugovor koji je Grad s njim zaključio nije ni po čemu odskakao od ugovora zaključenih s drugim investitorima.
- Svu dokumentaciju koju sam potpisivala kod javnog bilježnika prethodno sam dobila od stručnih služi Grada i potpisala tek kad mi je rečeno da je s tim sve u redu, a naš posao nije bio da pratimo svaki pojedinačni projekt odnosno da li je investitor u određenom roku ishodio potrebe dozvole, izgradio građevinu, zaposlio radnike i slično. To nije bio moj zadatak i nisam znala kako Bulat nije postupio sukladno obvezama iz ugovora.
To sam saznala godinu dana nakon što sam prestala biti gradonačelnica, a zbog svega da se osjećam prevarenom jer je moj potpis na svim ispravama, a zapravo nisam znala kako se odvija realizacija projekta i u što je utrošen novac dobiven od banke, a zbog kojeg je hipotekom opterećena predmetna nekretnina na Podima. Realizaciju tih projekata trebali su pratiti upravni odjeli grada i tajništvo grada Šibenika, a poduzetnici su bili dužni u roku od 2 godine dovršiti projekt i ishoditi uporabnu dozvolu - rekla je Klarić.
Sudac Ivan Jurišić u svojoj je presudi, među ostalim, zaključio da je u potpunosti prihvatljiva obrana optuženika kako on nije imao namjeru nikoga prevariti jer da do realizacije projekta nije došlo zbog gospodarske situacije u Republici Hrvatskoj koja se negativno odrazila na poslovanje njegova trgovačkog društva te da su odgovorne osobe grada znale za svaki njegov potez i pratili projekt.
- Tvrdnja optuženika kako su odgovorne osobe Grada Šibenika znale za svaki njegov potez i pratili projekt u osnovi znači da optuženik nije mogao dovesti u zabludu oštećenika lažnim prikazivanjem činjenica i navesti ga da na štetu svoje imovine nešto učini, a da je ovakva obrana optuženika utemeljena to sasvim jasno proizlazi kako iz iskaza tih ispitanih odgovornih osoba tako i odgovarajućih isprava....
Stoga u situaciji kad su oštećeniku (Gradu) ne samo bile poznate okolnosti oko sklapanja navedenih ugovora već je i bio suglasan s takvim radnjama optuženika (prebacivanje nekretnine s obrta na tvrtku TIP i stavljanje zemljišta od hipoteku - op.a.), po prirodi stvari bio je i svjestan da banka može aktivirati hipoteku te predmetnu nekretninu i prodati, što se kasnije i dogodilo, slijedom čega se nameće zaključak kako optuženik oštećenika nije mogao ni dovesti u zabludu - obrazložio je sudac Jurišić dodavši i kako se i iz toga što je Bulat u projekt uložio preko dva milijuna kuna te što je pripremao i platio građevinske radove, dokazuje kako nije imao namjeru nikoga prevariti.