Zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili kaznena djela protiv gospodarstva, prijevare i zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, te krivotvorenja službene ili poslovne isprave, dežurni zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Šibeniku donio je rješenje o provođenju istrage protiv Tonča Kandida (58), Andraža Brodnjaka (38), Lorana (50) i Marka (71) Pejčinoskog.
Prvookrivljeni Kandido je, nakon privođenja ispitan, a Nives Nikolac je, u svojstvu sudca istrage Županijskog suda u Šibeniku, prihvatila prijedlog ŽDO da se i njemu i ostaloj trojici koji još nisu dostupni istražnim i pravosudnim tijelima Hrvatske, odredi istražni zatvor u trajanju od 30 dana.
Osnova za Kandidovo određenje istražnog zatvora je opasnost da će boravkom na slobodi ometati kazneni postupak utjecajem na ostale supočinitelje, dok je Brodnjaku te ocu i sinu Pejčinoskom istražni zatvor, unatoč nedostupnosti, određen zbog opasnosti od bijega.
Najavivši žalbu na odluku o određenju istražnog zatvora za svog branjenika, Krešimir Škarica, odvjetnik Tonča Kandida, nije krio nezadovoljstvo što njegova stranka nije puštena na slobodu.
- Istražni zatvor se obično odmjerava zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke. U ovom slučaju svjedoka nema, pa se istražni zatvor odredio zbog opasnosti od utjecaja na suoptuženike, što je, po mom mišljenju, apsurdno, kontradiktorno i protuzakonito. Suoptuženici i suokrivljenici se mogu braniti na način koji njima odgovara i, za kojeg vjeruju, da će najbolje zaštititi svoje interese i probitke. To znači da se mogu dogovarati putem svojih odvjetnika i predlagati dokaze koji njima odgovaraju. To je zajamčeno Ustavom. Ovdje se, očito, radi o pokazivanju mišića s obzirom da je predmet Jadranske banke prošao kako je prošao...-ojađeno je dodao Škarica podsjetivši kako je sudu i državnom odvjetništvu iz spisa dobro poznato da je Kandido posljednjih godina često poslovno kontaktirao sa ostalim suokrivljenicima u ovom slučaju.
- Dapače, bilo je razdoblja da su bili u svakodnevnom kontaktu i da se imao zbiti nekakav međusobni utjecaj, onda bi to bila davno završena priča-rezignirano je zaključio Kandidov odvjetnik poručivši kako će voditi bitke na sudu, a ne preko medija.
Šibenski ŽDO četvoricu ključnih ljudi u poslovnoj strukturi TLM-a tereti da su od sredine 2013. do kraja 2014. godine nizom kaznenih djela oštetili TLM i šibensku domicilnu banku za više od 170 milijuna kuna.
Evo što piše u priopćenju šibenskog ŽDO-a:
Nakon ispitivanja privedenog prvookrivljenog 58-godišnjeg hrvatskog državljanina, dežurni zamjenik Županijskog državnog odvjetništva u Šibeniku je, na temelju kaznene prijave Policijske uprave šibensko-kninske (Službe kriminalističke policije), donio rješenje o provođenju istrage protiv prvookrivljenog 58-godišnjeg hrvatskog državljanina, drugookrivljenog 38-godišnjeg slovenskog državljanina, trećeokrivljenog 50-godišnjeg austrijskog državljanina i četvrtookrivljenog 71-godišnjeg austrijskog državljanina zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili kaznena djela protiv gospodarstva, prijevare u gospodarskom poslovanju iz čl. 247. st. 2. u vezi sa st. 1. KZ/11, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz čl. 246. st. 2. u vezi sa st. 1. KZ/11 i krivotvorenja službene ili poslovne isprave iz čl. 279. st. 2. u vezi sa st. 1. KZ/11. (12. 5. 2017.)
Postoji osnovana sumnja da su sva četvorica okrivljenika od sredine 2013. do kraja 2014. godine, i to prvookrivljenik kao predsjednik uprave domaćeg društva, drugookrivljenik kao predstavnik vlasnika društva zadužen za upravljanje financijama te ujedno kao direktor inozemne tvrtke iz Beča (tj. tvrtke u čijem je vlasništvo društvo), trećeokrivljenik kao suvlasnik i član uprave te direktor inozemne tvrtke iz Beča koja je vlasnik društva te direktor druge povezane inozemne tvrtke, i četvrtookrivljenik kao suvlasnik i član uprave društva te direktor triju inozemnih tvrtki koji su kupci društva; zajednički i dogovorno, s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi društvu; protivno ugovoru o faktoringu naložili da kupci ne obavljaju plaćanje na račun društva kod jedne banke već da svoja plaćanja obavljaju na račune kod drugih banaka. Istodobno su banku lažno uvjeravali da će dospjele obveze za koje je ugovoren tzv. regresni faktornig platiti banci, što nisu napravili, zbog čega je banka aktivirala zadužnice koje se zbog nedostatka sredstava na računu nisu mogle naplatiti. Na taj način banka je oštećena za iznos od oko 44.288.818,80 kuna.
Postoji osnovana sumnja da su prva dvojica okrivljenika u spomenutim svojstvima; s ciljem pribavlja protupravne imovinske koristi društvu i vlasnički povezanim inozemnim tvrtkama, koristeći se faktoringom kao pretežitim načinom financiranja društva; kupcima društva i ostalima; svjesni da se radi o nedospjelim fakturama koje su već dane u faktoring drugim faktor kućama te da su kupci dobili obavijest da fakture po dospijeću plate navedenim faktorima, pa da te fakture koje ne prati isporuka robe niti obveza kupca za plaćanje te da one po dospijeću neće biti plaćene banci; sastavili ukupno 101 duplu fakturu i dali u faktoring banci znajući da kupci neće obaviti plaćanje toj banci čime je banka oštećena za iznos od 9.235.901,06 kuna.
Osnovano se sumnja da su četvorica okrivljenika u navedenim svojstvima; zajednički i dogovorno, s ciljem da na štetu društva pribave korist vlasnički povezanoj inozemnoj tvrtki, na ime druge inozemne tvrtke koja je u formalnom vlasništvu četvrtookrivljenika; ugovorili faktoring s bankom iako su znali da navedena inozemna tvrtka nije registrirana za prodaju te da se preko nje neće roba prodati niti će navedena tvrtka platiti u cijelosti fakture banci kao ni društvo. Na taj je način, nakon što je banka izvršila za inozemnu tvrtku uplatu po ugovorenom faktoringu na račun društva, budući da je inozemna tvrtka platila samo jedan dio banci, ostatak obaveze prešao na društvo tako da je društvo oštećeno za iznos od 8.029.520,00 kuna.
Postoji osnovana sumnja da su prva trojica okrivljenika u spomenutim svojstvima; zajednički i dogovorno, s ciljem da na štetu društva pribave korist vlasnički povezanoj inozemnoj tvrtki, a svjesni da se radi o ugovorima iza kojih ne stoji stvarno obavljena usluga; odobrili plaćanje drugoj inozemnoj tvrtki računa za usluge upravljačke naknade, menadžmenta tzv. menagement fee za 2012. godinu radi potrebe saniranja, restrukturiranja, rješavanja problema struje i novog pozicioniranja na tržištu, a te usluge nisu obavljene niti je o tome uz račun priložena dokumentacija tako da je društvo oštećeno za iznos od oko 13.214.930,35 kuna.
Ujedno, osnovano se sumnja da su sva četvorica okrivljenika, u spomenutim svojstvima; s ciljem da na štetu društva pribave korist vlasnički povezanim inozemnim tvrtkama; prilikom prodaje proizvoda tim tvrtkama formirali cijene ispod prosječnih prodajnih cijena po kojima je ta roba prodavana kupcima koji nisu bili vlasnički povezani s društvom čime je društvu počinjena šteta u iznosu od 95.398.597,02 kuna.
Nakon ispitivanja privedenog prvookrivljenika, Županijsko državno odvjetništvo u Šibeniku je sucu istrage Županijskog suda u Šibeniku podnijelo prijedlog za određivanje istražnog zatvora protiv četvorice okrivljenika temeljem zakonske osnove iz čl. 123. st. 1. toč. 2. ZKP-a jer postoje osobite okolnosti koje upućuju na opasnost da će boravkom na slobodi ometati kazneni postupak utjecajem na supočinitelje te da bi mogli ometati kazneni postupak na način da izmijene ili krivotvore dokaze i tragove važne za kazneni postupak, dok je protiv drugookrivljenika, trećeokrivljenika i četvrtookrivljenika predloženo određivanje istražnog zatvora i po zakonskoj osnovi iz čl. 123 st. 1 toč. 1 ZKP-a jer postoji opasnost od bijega.