Na Županijskom sudu u Zadru su iza zatvorenih održali završni govori obrane i optužbe u kaznenom postupku protiv 20-godišnjeg Tina Šunjerge za okrutno ubojstvo roditelja, a do kraja tjedna izreći će mu se i prvostupanjska presuda.
Ovaj mlađi punoljetnik optužen je za dva teška ubojstva iz bezobzirne osvete nakon što je pred očima prijatelja hicem u potiljak najprije smaknuo majku Silvanu (46) dok je sjedila na prednjem sjedalu automobila, a nakon toga otišao je kući i na isti način hladnokrvno ubio oca Marina (45).
- Tražili smo da mu se sudi kao mlađem punoljetniku, a hoće li se takva presuda i donijeti, znat će se tek nakon objave. Novinari će moći biti prisutni na objavi presude, koja će uslijediti kroz nekoliko dana, ali neće moći biti i na njezinu obrazloženju - rekao je Karlo Surić, odvjetnik Tina Šunjerge, koji je na sudu iznio obranu u prošlu srijedu.
Šunjerga je dosad je u dva navrata bio hospitaliziran u Bolnici za osobe lišene slobode zbog zloporabe opijata i poremećaja prilagodbe, a zatvorski liječnici navode i da je sklon samoozljeđivanju jer je na licu gasio cigarete.
Nizak prag
Od trenutka kada se doznalo za okolnosti njegova monstruoznog čina, u javnosti su se pojavile brojne teorije o uzrocima koji su ga nagnali da roditeljima na tako brutalan i hladan način oduzme život.
Nedugo nakon Šunjerge javnu sablazan je izazvao i jednako strašan čin 21-godišnjeg Davida Komšića koji je trudnu 19-godišnju djevojku Kristinu Krupljan čak 88 puta ubo nožem.
Što se događalo o glavama tih mladih ljudi bilo je predmet niza vještačenja, a o njima je progovorila i sutkinja Sanja Mazalin, dok je na zagrebačkom Županijskom sudu izricala presudu Davidu Komšiću.
- U Hrvatskoj se trenutačno sudi nekoliko mladih osoba zbog izuzetno okrutnih ubojstava, a to upućuje kako više nije riječ o pojedinačnim ekscesima, već o anomalijama i poremećajima vrijednosti, zbog čega bismo svi mi kao društvo morali biti zabrinuti - upozorila je.
Psihijatrijski nalazi oba mladića, naime, opisuju kao narcisoidne osobe, s niskim pragom tolerancije, te sklonošću agresivnom reagiranju. Šunjergi je dijagnosticirana zloporaba više psihoaktivnih tvari, te duboki i trajni poremećaj ličnosti disocijalnog tipa.
- Takvu osobu karakterizira grubo zanemarivanje osjećaja drugih osoba, naglašen manjak odgovornosti i nepoštivanje socijalnih normi, pravila i obveza te vrlo niska tolerancija frustracije. Uz to ima nizak prag za očitovanje agresije, uključujući nasilje, nepostojanje osjećaja krivnje ili nemogućnost učenja na iskustvu.
Takva je osoba usmjerena na vlastite potrebe i interese uz ograničenu mogućnost odgađanja zadovoljenja vlastitih težnji - naveli su vještaci, opisujući strukturu Šunjergine ličnosti koji kao ni Komšić nije pokazao kajanje.
Poznati zadarski sociolog, pedagog i društveni kroničar dr. Zlatko Miliša pojašnjava kako zapravo ne čudi da u ovakvoj kulturi radikalnoga moralnog relativizma i permisivnog stila odgoja dolazi do pojave ili epidemije tzv. malih tirana.
- Najnovija istraživanja sve više upućuju na to da živimo u vremenu "kulta sebičnosti", o čemu najbolje govori i nova knjiga češke psihologinje dr. Jirine Prekop "Mali tirani".
Takve osobe ne znaju slušati i imaju stalnu potrebu da budu u centru pažnje. Put kojim djeca od razmaženih derišta postaju "mali tirani" i trajno egocentrične osobe skriven je u načinu odgoja, te u ovoj kulturi potrošnje i konzumerizma.
Osnovni cilj je biti medijski vidljiv, odnosno dobiti svojih "pet minuta" instant slave, najčešće preko medija i društvenih mreža, čija je popularnost dosegnula vrhunac. Imamo tako brojne "selfije", teži se trenutnoj zapaženosti zbog koje se ne preže ni pred čim, pa ni drogom i alkoholom, kriminalci čak postaju uzor, dok nastavnici i roditelji gube autoritet - navodi Miliša. Dodaje kako je vrlo je izvjesno da su i ova dva mladića imala patološku situaciju tijekom odrastanja.
Izvan okvira zakona
- Oni će biti kažnjeni za to što su učinili i trebaju biti, no oni koji su utjecali na to ostat će izvan okvira zakona, što zapravo nije u redu i tako ne bi smjelo biti - naglašava ovaj zadarski sociolog, te zaključuje kako dio odgovornosti za ove strašne slučajeve nose zapravo svi iz zajednica njihovih počinitelja.
- Obitelj, susjedi, prijatelji... Svi su oni mogli vidjeti njihove ranije ispade i o tome obavijestiti stručne službe, škole, socijalne službe. Sve se ovo moglo spriječiti - zaključio je Miliša.
Ako se na Šunjergu pri izricanju presude primijene odredbe maloljetničkog prava, za ubojstvo roditelja mogao bi biti osuđen na maksimalno deset godina zatvora, dok u suprotnom slučaju maksimalna kazna iznosi 50 godina.