Slobodan Rajčević (66), admiral i bivši zapovjednik 20. graničnog mornaričkog diviziona tzv. JNA, osuđen je jučer u odsutnosti na splitskom Županijskom sudu na osam godina zatvora zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, odnosno granatiranja Šibenika u rujnu 1991. godine.
Njegov tadašnji podčinjeni Čedomir Borojević, u to vrijeme zapovjednik patrolnog čamca PČ 180, osuđen je na četiri godine zatvora. Borojeviću, koji se od 16. ožujka 2017. godine nalazi u istražnom zatvoru na Bilicama, pritvor je produljen.
Odlučilo je tako tročlano sudsko vijeće pod predsjedanjem sutkinje Višnje Strinić koja je Borojeviću, kojeg su iz zatvora doveli u lisičinama, kazala da je nepobitno u postupku utvrđeno, kako na osnovi njegove obrane, tako i na temelju drugih iskaza svjedoka i materijalnih dokaza, da su on u Rajčević počinili ratni zločin.
Naime, Rajčević je osobno zapovjedio posadi PČ-a 173, ali i posadi patrolnog čamca 180 kojoj je zapovijedao Borojević, da 16. i 17. rujna 1991. godine uplove u šibensku luku i otvore vatru po gradu "bez izbora cilja".
Konkretno, optužnica je teretila Rajčevića da je zapovjedio Borojeviću da izvrši napad na grad Šibenik paljbom iz svog raspoloživog oruđa s ciljem zastrašivanja civilnog stanovništva, uništavanja njihove imovine i zauzimanja grada. Borojević je zapovijed prenio posadi svog broda, dok je Rajčević, osobno, nalazeći se kao zapovjednik na patrolnom čamcu PČ173 "Koprivnik", tu zapovijed izdao posadi tog patrolnog čamca.
S oba je patrolna čamca potom otvorena topnička vatra po Šibeniku i iz topova tipa "Bofors" kalibra 40 mm i četvorocijevnih topova kalibra 20 mm, a pucalo se dva do tri sata svakog od dva navedena dana. Zbog toga je došlo, stajalo je u optužnici, do ugrožavanja života građana te do velikih materijalnih oštećenja stambenih, gospodarskih i objekata sa statusom spomenika kulture.
Osim stanova građana Šibenika, projektili s patrolnih čamaca pogodili su i oštetili benzinsku crpku Ine na rivi, zgradu kina "Šibenik", objekte "Luke" Šibenik, "Vinoplod-Vinarije" Šibenik, kao i kupolu katedrale Sv. Jakova i samostan sv. Frane.
Borojević jučer na izricanju presude ništa nije komentirao, ali je prošlog tjedna iznoseći obranu kazao da se kaje, da mu je žao zbog svega, ali da se bojao odbiti Rajčevićevu zapovijed da ne bi "završio kao neki drugi". Također je naveo da zahvaljuje "Svevišnjem što nije bilo ljudskih žrtava".
Ostao je u cijelosti pri obrani koju je dao pred DORH-om. U njoj je, među ostalim, naveo da nije imao predodžbu kakvo je bilo razaranje u gradu Šibeniku i da mu je jasno da pucanje po gradu ne može biti ništa drugo nego ratni zločin te da on ne bježi od odgovornosti, no da je njegova savjest čista jer da nije naređivao otvaranje vatre s broda ako oni nisu bili isprovocirani.
- Vatra je otvarana s oba broda. Od Rajčevića sam dobio naređenje da ne otvaram vatru na katedralu Sv. Jakova. Kako je bila ratna situacija, ja nisam u svakom momentu izdavao naredbu u koju metu da gađaju artiljerci s broda jer za to nije bilo vremena pa bi i oni u pojedinim momentima samostalno otvarali vatru s broda. Zbog toga se dešavalo da neki rafal ode i po kućama. Moguće da je pucano i u pravcu katedrale Sv. Jakova, ali bez naredbe, odnosno namjere da se puca u nju - među ostalim je kazao Borojević u iskazu danom ŽDO-u.