Opet krenula žestoka rasprava - kad se raskićuje bor, prije ili nakon pravoslavnog Božića? Stav Katoličke crkve je jasan

Na jednoj poznatoj radijskoj postaji jutros je rečeno kako bi se danas trebalo raskititi bor, jer kao to nalažu običaji, pravila ili što već. No, onda su se javili slušatelji koji su rekli da baš i nije tako.

Uglavnom, svake godine isto.

Kad katolici uklanjanju božićne ukrase? To je vječita dilema. Jedni kažu na blagdan Sveta tri kralja, a drugi pak navode da je to sasvim krivo.

Mnogi bor uklanjaju danas, jer ih je strah da netko ne bi pomislio da su - pravoslavci. Ali to je krivo. Iz više razloga...

Građani su komentirali:

- "Od kad znam za sebe, a znam preko pola stoljeća, božićno drvce smo uvijek uklanjali na blagdan Sveta Tri kralja i to nema veze sa Srbima. Nevjerojatno koje plitko razmišljanje"

- "Kod nas se u Slavoniji oduvijek skidalo na Svijećnicu, 2.veljače. I u Crkvi stoji do tada, a i traje božićno vrijeme i pjevaju se božićne pjesme"

- "Iskreno, nije me ni briga. Držim ga dok me volja, ni mišljenje susida me ne zanima, a nacionalizam još manje! Virujen u Boga i molim se, a tradicije se ne držim previše!"

- "Zna se kad se skida bor - kad ga ima više na tepihu nego na stabalcu"

- "Zato što je sutra pravoslavni Božić, pa da ljudi ne misle da slavimo i taj... "

- "Zato što pojma nemamo ni o vlastitoj religiji i ulovili se na nacionalizam, pa je najbitnije da nema jelke na pravoslavni Božić"

A kada se zaista raskićuju ukrasi?

U zagrebačkoj župi Remete sve su potanko objasnili:

"Iz godine u godinu svjedoci smo da borovi iz mnogih stanova i kuća "izlaze van" već 5. ili 6. siječnja da ne bi netko pomislio da su oni pravoslavci. To je očit vanjski znak da mnogi katolici tih dana završavaju s Božićem. Bez obzira što je to dugogodišnja praksa mnogih, ona nije dobra i potpuno je kriva.

Kada skinuti bor?

Božićno je vrijeme uskoro pri kraju. Po našim trgovima, po crkvama, ali i u našim kućama i stanovima uz blagdane Božića redovito kitimo bor i pravimo imitaciju stanovitih jaslica koje nam dočaravaju idilu tog blagdana. I to je nekako lijepo, za obitelj osvježenje, za oči svakoga zanimljivo. Možda je manje jasno ljudima, redovito kršćanima, kada se zapravo bor raskićuje i odlaže. U tome postoje različiti običaji, navike, možda čak i neka uvjerenja.

U običnoj praksi vjernika neki elementi igraju važnu ulogu. Najprije, vjernici redovito žele, ako je ikako moguće, dočekati svećenika i njegov blagoslov obitelji dok je u kući još uvijek okićen bor kao znak vjere i božićnog raspoloženja. Uvijek je pritom poteškoća u današnjim kućama ako svećenik dođe poslije Nove godine. Naime, u toplim i grijanim stanovima teško je održati bor, a da iglice već ne počnu opadati i time se nekako gubi idila i mir Božića. Zato vjernici vole ako svećenik može požuriti i doći u prvim danima po Božiću. Nažalost, to je fizički nemoguće svećeniku na teritoriju svoje župe gdje ima posla za dane i tjedne po Božiću.

U praksi vjernika, ali i u praksi komunalnih djelatnika običaj je da se bor na javnim mjestima raskićuje odmah prvog radnog dana poslije praznika, što zapravo znači odmah nakon blagdana Bogojavljenja, odnosno Sveta tri kralja. To vrlo često pada na dan 7. siječnja, a tada pada i pravoslavni Božić. Vjerujem da je neumjesno da se neke obitelji izričito tada odluče na bacanje bora iz stana i nije u redu ako to povezuju upravo s time da pokažu kako su katolici i da se time razlikuju od pravoslavaca. Mislim da nijednom pravom katoliku takve potvrde njegova katoličanstva ne treba. A nije dobro u ovim božićnim danima nikoga vrijeđati ili omalovažavati.

Po redu u Crkvi zna se da svečano božićno vrijeme traje od blagdana Božića pa sve do prve nedjelje poslije Bogojavljenja, tj. do nedjelje kad slavimo i blagdan Krštenja Gospodinova. Ta nedjelja može pasti u vremenskom periodu između 7. i 13. siječnja. Ove godine pada na 8. siječnja.

Sasvim je u redu i u skladu s propisima Crkve da se onda i bor raskićuje odmah poslije te nedjelje. Ipak, uvijek je moguće da netko i dulje zadrži svoj bor i druge božićne ukrase. Nekada, prije tzv. koncilske reforme katoličkog kalendara, smatralo se da božićno vrijeme traje zapravo do četrdesetog dana po Božiću, tj. do Svijećnice, pa se prije negdje čak do tog datuma čuvalo jaslice u crkvama.

U brojnim hrvatskim župama ugođaj s borovima i jaslicama tradicionalno ostaje do Svijećnice 2. veljače.

- Dakle, više-manje, vjernicima po kućama na volju je kada će raskititi bor. Može to biti po redu koji vlada u crkvama, tj. poslije nedjelje Krštenja Gospodinova, a može zbog praktičnih razloga biti to i prije. Ipak, neka u svemu bude ljubav i poštovanje. I neka se i nakon toga što se ukloni bor iz kuća ipak duboko u srcima vjernika sačuva božićna radost - kažu u župi Remete, uz napomenu kako je gore navedeno razmišljanje oblikovano prema tekstu napisanom od pok. fra Zvjezdana Linića.

I sve najbolje našim građanima koji Božić i Novu godinu slave po julijanskom kalendaru.