“Nike” i “Adidas” tenisice i gležnjače koje zapadaju od 600 pa do 1500 kuna možete kupiti u raznim Facebook grupama ili na oglasnicima za svega 200 i 250 kuna.
Možete ih kupiti i u tajnim skladištima u nekoj garaži, a preporuka ide od čovjeka do čovjeka. Možda su krivotvorene, možda ukradene, ali sudeći prema komentarima i ponudi mnogi naši građani tako kupuju odjeću i obuću. Naime, neki su prodali sve zalihe i čekaju kamion s novom pošiljkom.
– Prodali smo sve, javite nam se iza Nove godine. Tada će doći nova pošiljka – rekla nam je jedna gospođa, koja se posve slobodno i bez straha oglašava na internetu, Facebooku, oglasnicima.
Evo kako je tekao razgovor:
Dobar dan. Možete li mi reći cijene tenisica Nike.
– Od 300 kuna pa nadalje. Sve ovisi.
Jesu li to krivotvorine ili prave Nike i Adidas?
– Ima “fake”, koje su jako kvalitetne, i original.
Mene bi zanimale original. Kolika im je otprilike cijena?
– Od 600 do 900 kuna, ovisi od modela. Pošaljite kaj biste pa mogu vidjeti s dobavljačima da li imaju to što biste vi.
Popričali smo s još nekoliko dilera takvih patika, priča je otprilike svima ista. Napominju da mogu nabaviti koliko nam god treba primjeraka, bilo da se radi o “kvalitetnim krivotvorinama ili jeftinim originalima”. Na adresu su nam došle i fotografije raznih modela.
Tako jedne tzv. Nike patike u tom neformalnom internetskom web shopu zapadaju 250 kuna, dok se taj model u trgovinama može pronaći za oko 1200 kuna. Neki se kupci kunu da su krivotvorine dobre kao i originali i brane svoje pravo da kupuju tu obuću, jer zašto, kažu, davati 1000 do 1500 kuna za neke moderne patike kada ih mogu kupiti za 200 do 400 kuna, a uz to izgledaju sasvim isto. Štoviše, uvjeravaju da i traju isto, te je kvaliteta identična.
– Sve te patike se proizvode u Kini, Vijetnamu..., cijena im je ista, a na kraju najviše plaćate marku. Dakle, 200-300 kuna patike, a 1000 kuna marka. “Fake” patike koje sam ja kupio su odlične, jer bolje mi je za tisuću kuna opremiti cijelu obitelj, nego za taj novac kupiti samo jedan precijenjeni par. I briga me, neka dileri zarađuju i žive od toga na račun velikih marki, koje dižu u nebesa cijene – pojednostavljuje jedan kupac cijelu “operaciju” svoje redovne kupnje.
Međutim, “Nike” i “Adidas” znak zaštićen je našim i međunarodnim zakonima i propisima, a prekršitelji koji taj znak nalijepe na neke tenisice mogu odgovarati prekršajno i kazneno. Odgovara se i, primjerice, ako ukradete dizajn patike. Sve to spada pod krađu intelektualnog vlasništva, povredu prava žiga... No, pitanje je koliko je, primjerice, krivotvorena adidas ili nike tenisica ista kao i ona originalna i hoće li krivotvoritelj u takvu patiku ugraditi sve one zračne jastučiće i materijale, kakve ugrađuje i pravi proizvođač.
Iako na nekim krivotvorenim patikama piše da su od gore-texa, dakle nepromočivog materijala, postavlja se pitanje je li to zaista taj vodonepropusni materijal, ili je oznaka “GORE-TEX®” samo “šminka”. Naime, što jeftiniji materijali to veća ušteda i naposljetku veća i zarada krivotvoriteljima. Kod ukradenih tenisica, pak, situacija je sasvim drukčija. Lopov ju je ukrao, nije ništa uložio (osim rizika da ga uhvate), a kupcima daje originalni proizvod. No, svjesnom kupnjom ukradenih tenisica i vi ste sudionik u prekršaju.
Kupci krivotvorenih i ukradenih tenisica očito pate od marki, jer se originalna i “no name” kvalitetna tenisica može pronaći već za 300-400 kuna, ali “šminka je ipak šminka”... Spomenimo i da neki trgovački centri s robom široke potrošnje svako malo prodaju sportsku odjeću i tenisice koje zapadaju oko 200 - 300 kuna, a od poznavatelja sportske odjeće su ocijenjene kao iznimno kvalitetne. I k tome još dobijete i garanciju. No, mnogima je opet važnija marka, pa makar bila i na lažnim tenisicama, od kvalitete.
Spomenimo i da je bilo slučajeva da su građani “dilerima” uplatili novac za tenisice, ali im one nikada nisu stigle...
Koliko je crno tržište obuće i odjeće rašireno svjedoče zapljene naše Carine i Policije.
– Provodeći redovite i ciljane mjere nadzora, posebice u dijelu provedbe zaštite prava intelektualnog vlasništva, u 2018. godini Carinska uprava je zaplijenila ukupno 3760 komada razne odjeće i 24.957 komada dodataka odjeći (kao što su marame, šalovi, kape) te 13.444 para obuće. Vezano uz robne marke (brendove) koje se najviše krivotvore, potrebno je napomenuti da Carinska uprava vodi statističke podatke samo po vrsti proizvoda, a ne i po brendovima, ali se može reći da se značajan dio zaplijenjenih proizvoda odjeće i obuće odnosi na sportske dresove i sportsku obuću, odnosno od ukupno zaplijenjenih komada odjeće 2240 komada se odnosi na dresove i trenirke, a 13.154 para na sportsku obuću – navode nam u Carini, uz napomenu kako su u 2017. zaplijenili ukupno 33.413 komada razne odjeće i 31.779 komada dodataka odjeći, te 37.743 para obuće, dok je u 2016. oduzeto ukupno 12.280 komada razne odjeće i 96.118 komada dodataka odjeći te 5789 pari obuće.
I što se događa s tom obućom i odjećom?
– Ako je roba zatečena na tržištu RH, roba se privremeno oduzima i protiv prekršitelja se pokreće prekršajni postupak, odnosno ako je ostvarena imovinska korist ili znatna materijalna šteta (iznos viši od 60.000 kuna), u tom slučaju se podnosi kaznena prijava i po okončanju prekršajnog, odnosno kaznenog postupka postupa se u skladu s odlukom nadležnog tijela koje je vodilo prekršajni ili kazneni postupak. Kada se utvrdi povreda prava intelektualnog vlasništva, privremeno oduzeta roba se trajno oduzima te se ista uništava i to na trošak prekršitelja. Uništenje robe se provodi pod carinskim nadzorom i u carinskoj provedbi prava intelektualnog vlasništva omogućuje se nositelju odobrenja (ovlaštenom zastupniku prava) i deklarantu ili posjedniku robe da bude nazočan uništenju. Roba se uništava na način da se mehanički ošteti ili kemijski tretira tako da više nije pogodna za upotrebu za koju je proizvedena – navode u Carini, te nam kažu i kolike su kazne.
– Počinitelji povrede prava intelektualnog vlasništva kod počinjenja prekršajnih djela sankcioniraju se u okviru kazni propisanih Zakonom o žigu (Narodne novine broj 14/19), a visina kazni zapriječena je između 2000 do 100.000 kuna. Visina novčane kazne ovisi o tome je li prekršaj počinila fizička osoba, fizička osoba obrtnik, odnosno osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost te su prekršaj počinile u vezi s obavljanjem svog obrta, odnosno samostalne djelatnosti, ili je prekršaj počinila pravna osoba – navode nam u Carini.
U Hrvatskom zavodu za intelektualno vlasništvo nas upućuju na projekt “Stop krivotvorinama i piratstvu”.
– Krivotvoreni odjevni proizvodi, i to prvenstveno luksuzna i sportska odjeća, najčešće su krivotvoreni proizvodi koji se pojavljuju u zemljama Europske unije (EU), kao i u Hrvatskoj. Uobičajena tehnika krivotvorenja je uvoz obične odjeće u jednu od zemalja EUa, na koju se naknadno nadodaju zaštićene oznake poznatih brendova uvezene ili proizvedene odvojeno, te se potom “završeni” proizvodi puštaju u prodaju na područje drugih zemalja članica EU-a, iskorištavajući slobodan prekogranični prijevoz i trgovinu.
U najvećem broju slučajeva zemlje koje predstavljaju izvor proizvodnje krivotvorina koje se uvoze u zemlje EU-a, pa i u Hrvatsku, su Kina, Tajland i Turska – navode naši stručnjaci, uz napomenu kako se uz odjevne predmete, u znatnoj mjeri krivotvore i tzv. modni dodaci (accessoire), kao što su sunčane naočale i kožni proizvodi (najčešće ženske ručne torbe).
Parfemi također pripadaju skupini luksuznih proizvoda koji su vrlo često predmet krivotvorenja. Originalni parfemi u pravilu se prodaju u specijaliziranim prodavaonicama, a procjenjuje se da se oko 95 posto krivotvorenih parfema prodaje na uličnim štandovima ili manjim trgovinama po sniženim cijenama.
Povreda žiga
U Ministarstvu unutarnjih poslova nam kažu:
– Prodaja krivotvorene robe je protupravna radnja kojom se ostvaruju obilježja prekršaja iz Zakona o žigu, ukoliko je vrijednost krivotvorenih proizvoda ili protupravna imovinska korist manja od 60.000 kuna. Ukoliko je je veća od 60.000 kuna, ostvarit će se obilježja kaznenog djela Povreda žiga iz čl. 288. Kaznenog zakona.
Kaznena djela u nadležnosti su Policije, a kada se radi o prekršajima nadležna je Carinska uprava. Tijekom prvih 10 mjeseci 2019. godine evidentirano je 13 kaznenih djela Povrede žiga.
Oko sedam posto sve robe je krivotvoreno
Zavod za intelektualno vlasništvo i projekt “Stop krivotvorinama i piratstvu” navodi da se procjenjuje kako krivotvorena i piratska roba čini čak 6,8 posto uvoza EU-a, što iznosi 121 milijardu eura, a posljednjih se godina taj iznos znatno i povećao. Uz luksuzne proizvode sve se više krivotvore i proizvodi koje potrošači svakodnevno koriste, poput kozmetike, elektroničke opreme, hrane i pića, lijekova, igračaka, dijelova za vozila itd.
U kategoriji elektroničkih uređaja često su krivotvoreni mobilni telefoni i njihovi dijelovi te poluvodiči. U kategoriji hrane i pića nadležna su tijela, između ostaloga, otkrila i oduzela sir, kavu, maslinovo ulje i tjesteninu.
Rizik za zdravlje potrošača u Europskoj uniji mogu predstavljati i krivotvorena vina i alkoholna pića. Raste i broj slučajeva krivotvorenih pesticida oduzetih u postupcima za provedbu prava, koji su također vrlo opasan proizvod, jer mogu sadržavati toksične sastojke štetne za poljoprivrednike, potrošače, ali i za prirodu.
Pokrenut 571 postupak
U Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo navode da je Carinska uprava u 2018. godini pokrenula 571 postupak povodom pošiljaka za koje se sumnjalo da povređuju prava intelektualnog vlasništva, od kojih su 4 postupka (0,7%) pokrenuta po službenoj dužnosti, a 567 (99,30%) na temelju zahtjeva nositelja prava.
Od ukupno 571 postupka, njih 554 (97%) odnosilo se na male pošiljke (pošiljke u kurirskom ili poštanskom prometu). Roba je uništena u 542 postupka, puštena je u 24 postupka, dok roba u 5 postupaka čeka na sudsku odluku.
Brojni optuženi
U svom izvještaju Državni zavod za intelektualno vlasništvo navodi da je ukupna vrijednost proizvoda koje je Carinska uprava privremeno oduzela na unutrašnjem tržištu Republike Hrvatske u 2018. godini zbog povreda propisa iz područja prava intelektualnog vlasništva iznosila 410.794,69 eura.
Prema podacima Ministarstva pravosuđa, u 2018. godini je 11 osoba optuženo zbog kaznenih djela protiv intelektualnog vlasništva. Od toga je 5 osoba (46%) optuženo zbog povrede autorskih ili srodnih prava, a 6 osoba (54%) zbog povreda prava industrijskog vlasništva. Od ukupno 11 osoba optuženih za počinjenje kaznenih djela protiv intelektualnog vlasništva, 8 osoba (73%) proglašeno je krivima (2 osobe proglašene su krivima zbog povrede autorskih ili srodnih prava, a 6 osoba zbog povreda prava žiga).
Tijekom 2018. godine nije bilo izrečenih bezuvjetnih kazni zatvora kod ove vrste kaznenih djela, a 8 optuženih osoba osuđeno je na uvjetnu kaznu zatvora. U 2018. godini protiv 7884 fizičke ili pravne osobe pokrenuti su prekršajni postupci zbog povreda propisa o autorskom pravu.
Slijedom toga su 4153 osobe (53%) proglašene krivima, odnosno odgovornima za počinjeni prekršaj. Za 2524 fizičke i 1455 pravnih osoba izrečene su novčane kazne u prekršajnom postupku. Zbog povreda propisa o žigu, industrijskom dizajnu i oznakama zemljopisnog podrijetla pokrenuti su prekršajni postupci protiv ukupno 65 fizičkih ili pravnih osoba.
Pri tome je 35 osoba (54%) proglašeno krivima, odnosno odgovornima za počinjeni prekršaj, a 28 fizičkih te 3 pravne osobe novčano su kažnjene u prekršajnom postupku.