Nakon što je pobjednik Wimbledona Novak Đoković otkrio da mu je veganski način prehrane oporavio organizam, otklonio alergije i bolesti, diljem svijeta ljudi prelaze na taj način prehrane, a u sve "uvlače" i svoju djecu. Valja napomenuti da Đoković nije stalno vegan - povremeno u jelovnik ubacuje ribu.
Kada je riječ o hranjenju djeteta veganskom ili vegetarijanskom prehranom, nove smjernice koje je nedavno objavila British Nutrition Foundation (BNF), navodi se da moraju dnevno konzumirati tri obroka proteina da bi u organizam unijeli dovoljno cinka i željeza. Organizacija ističe da djeca koja uzimaju vegansku ili vegetarijansku prehranu moraju voditi zdrav način života, a roditeljima se preporučuje da posjete obiteljskog liječnika koji će im dati savjete o tome kako da njihova djeca konzumiraju dovoljno hranjivih tvari.
Hranjive tvari
"Mala djeca teško mogu dobiti dovoljno vitamina A i B12, riboflavina, željeza, cinka, kalcija i joda", navodi BNF. No, naravno postoji mogućnost da se djeci koja prakticirjaju vegansku ili vegetarijansku prehranu osigura uravnotežen unos svih ovih nutrijenata, što znači da dijeta na biljnoj bazi može biti jednako hranjiva kao i ne-veganska prehrana.
Prema Akademiji za prehranu i dijetetiku, nema razloga zašto veganska prehrana ne bi bila primjerena za djecu uz odgovarajuću količinu hranjivih tvari. Smjernice koje su adekvatno isplanirale prehranu za vegetarijance, uključujući i vegansku prehranu, postigle su da je ona zdrava, nutritivno adekvatna i može pružiti zdravstvene prednosti za prevenciju i liječenje određenih bolesti, navodi organizacija. Ističu da su ove dijete prikladne za sve faze životnog ciklusa, uključujući trudnoću, dojenje, djetinjstvo, adolescenciju, stariju odraslu dob i sportaše.
Što učiniti kad dijete počne slijediti vegansku ili vegetarijansku prehranu? Veganska prehrana sastoji se samo od biljne hrane, dok vegetarijanska prehrana može uključivati nusproizvode životinjskog podrijetla kao što su mlijeko, jaja i sir.
Prema mišljenju nutricionistice Lily Soutter, ako se neke skupine namirnica izbaci iz prehrane djeteta, važno je da roditelji ili skrbnici potraže stručne savjete nutricionista ili dijetetičara.
"Djeca u razvoju imaju veće potrebe za hranjivim tvarima i energetske zahtjeve za njihovu veličinu tijela u usporedbi s odraslima. Međutim, veganska prehrana često može biti obilna i bogata vlaknima, što znači da djeca mogu osjećati sitost puno prije nego što konzumiraju dovoljno kalorija ili hranjivih tvari."
Soutter dodaje da ako djeca konzumiraju "neadekvatnu" količinu energije, to može uzrokovati da njihov rast bude "zakržljao".
"Stoga je važno usredotočiti se na potrošnju energije i hranu bogatu hranjivim tvarima kao što su orašasti plodovi, sjemenke, humus, banane i zdrave masti", kaže nutricionistica.
Glasnogovornik BNF-a kaže kako je ključno osigurati da vegansko ili vegetarijansko dijete slijedi zdravu prehranu i da se roditelji pobrinu da ta prehrana bude raznolika, te da im jelovnik sastavi educirana osoba.
Prema novim smjernicama BNF-a, preporučljivo je da djeca jedu pet ili više obroka voća i povrća dnevno, tri porcije mliječnih proizvoda i dva obroka proteina.
"Biljne namirnice imaju vrlo različite sastave aminokiselina u usporedbi sa životinjskim proteinima, ali vegani i vegetarijanci mogu ih ipak sve dobiti. To je moguće postići tako da djeca nakon prijelaza na vegansku prehranu jedu hranu bogatu hranjivim tvarima, kao što su avokado, tofu, banane, orašasti plodovi, sjemenke, biljna ulja i veganski namazi", ističu stručnjaci.
Dodaju da je meso "dobar izvor željeza koje se lako apsorbira", stoga su "alternativni izvori željeza neophodni, osobito za djecu u razvoju. Hranjive alternative za meso uključuju cjelovite žitarice, tamno lisnato povrće, grah, leću, obogaćene žitarice i suhe marelice".
Važnost dojenja
Ako je dijete vegan, važno je napomenuti da možda neće konzumirati dovoljno vitamina B12, hranjive tvari koja pomaže tjelesnim krvnim stanicama da ostanu zdrave, a može se naći u nusproizvodima životinja kao što su mlijeko i jaja.
Glasnogovornica BNF-a preporučuje da se kao dobra alternativa u doručak uključe cjelovite žitarice koje sadrže vitamin B12.
Prema navodima NHS-a, preporuča se da se sva novorođenčad isključivo doji do dobi od šest mjeseci, bez obzira na to jesu li im roditelji vegani ili ne. Iako neki tvrde da je to u suprotnosti s veganskim uvjerenjima, ljudi za etičko postupanje sa životinjama (PETA) tvrde da to nije slučaj.
"Mnoge majke vegani pitaju se trebaju li dojiti svoju djecu, s obzirom na to da vegani izbjegavaju čak i ljudsko mlijeko. No, odluku hoće li dojiti majke moraju donijeti samostalno, dok krave i druge životinje prisiljene na proizvodnju mlijeka to ne mogu", ističe organizacija za prava životinja.
Kao i svi sisavci, ljudska majka proizvodi mlijeko isključivo u svrhu njegovanja djeteta. Tako za veganske mame i njihove bebe nema moralne kontradikcije u dojenju. Kada je riječ o prebacivanju novorođenčadi na čvrstu hranu, Vegansko društvo navodi da bi u prehranu trebala biti uključena i određena količina željeza, koja se može naći u grahu, slanutku, leći i tofuu. Ističu još i da treba izbjegavati dodavanje soli ili šećera u dječju hranu.
U čemu je tajna Novaka Đokovića? On sam kaže - u hrani. Naravno, nije hrana sve, ali pomno planirana dijeta je pomogla da se vine u sportske visine.
Patio je od brojnih alergija i drugih zdravstvenih poremećaja koji su ga usporavali u njegovu sportskom uspjehu.
- Otkrili su mi intoleranciju na gluten 2010. Prije toga nisam ni znao što je gluten, protein koji se nalazi u pojedinim žitaricama, posebno u pšenici, raži... Također, uklonio sam sve mliječne proizvode iz hrane, kao i rafinirani šećer. To mi je pomoglo da postanem bolji sportaš, ali i da budem zdraviji, te se oporavljam brže. Meni je djelovalo, ali ne kažem da je to način prehrane za svakoga - rekao je Đoković, a prenosi magazin "Vice".
Valja napomenuti da intolerancija na gluten nije isto što i celijakija. Naime, celijakija je kronična bolest koja nastaje kod genetski predisponiranih ljudi, kod kojih unošenje glutena izaziva teška oštećenja sluznice tankog crijeva, dok je intolerancija na gluten jedna vrsta alergije koje direktno ne oštećuje sluznicu crijeva, ali uzrokuje cijeli niz drugih problema.
Đoković je naveo i da se bavi jogom, meditacijom, te vrši i "higijenu" uma. Navodi i da su strahovi najveći ljudski neprijatelji.
- Radio sam jako naporno da nemam strahove. Strahovi su najveći neprijatelji svih nas, posebno u počecima onoga čime se želimo baviti. Da sam se previše osvrtao na svoje strahove, nikad ne bih mogao ostvariti ove sportske i druge uspjehe - rekao je pobjednik ovogodišnjeg Wimbledona.
Vratimo se na njegovu hranu. Đoković kaže da jede hranu baziranu na biljkama i da su mu se povukle alergije koje je imao, ali ne želi da ga se zove veganom, niti se voli zatvarati u nekakve kalupe i pripadati nekakvim klanovima.
No, u medijima su izišle i informacije kako uz biljnu hranu Novak povremeno jede ribu zbog prijeko potrebnih proteina, a čim jedu ribu nije vegan, a ni vegetarijanac. No, kako ribu ne jede tako često mnogi ga smatraju veganom.
Ovo je razlika između vegana i vegetarijanaca: Vegani se hrane isključivo biljnom hranom, koja ni u tragovima ne sadrži hranu životinjskog podrijetla.
Velika je razlika između vegetarijanaca i vegana zato što vegetarijanci ne jedu samo meso, a vegani ne jedu niti ostale životinjske proizvode poput mlijeka, jaja, sira, meda i dr.
Također, vegani ne koriste predmete koji su izrađeni od životinja, poput kože, vune i slično.
Temelj veganske prehrane je voće i povrće, posebno mahunarke, te žitarice. Ako žele izbjegavati gluten onda ne jedu žitarice koje imaju u sebu glutena.
- Danas je neusporedivo lakše hraniti djecu veganski i vegetarijanski, jer su to rastući trendovi prehrane u svijetu, kojima se sve brže prilagođava i industrija hrane ulažući u vege proizvode ogroman novac, ističe. dr. Lejla Kažinić Kreho, liječnica i magistrica kliničke prehrane iz zagrebačkog Nutrition Diagnostic Centra. Evidentno je da su ovim trendovima okreće sve veći broj ljudi ne samo zbog brige o vlastitom zdravlju nego i zbog svijesti da na taj način pridonose očuvanju okoliša. U supermarketima su također svjesni velike potražnja za vege proizvodima kojih je sve više na policama u usporedbi na situaciju od prije pet-šest godina. No, roditelji koji se odluče hraniti dijete veganski ili vegetarijanski moraju voditi računa o monitoringu njihovog zdravog razvoja i moraju biti dovoljno educirani da znaju kako djetetu osigurati dovoljan unos važnih nutrijenata kao što su vitamin D i B12, kojim su najbogatiji mesni izvori, te odgovarajući unos kalcija, željeza i cinka, na što moraju biti osobito fokusirani, ističe nutricionistica. Upozorava i na grešku koju čije mnogi roditelji, jer nisu dovoljno imformirani o tome da djeca ne smiju unositi previše fitata koji u velikim količinama koče apsorpciju željeza, kalcija i cinka koji su od vitalnog značaja za razvoj djeteta, osobito njihovog koštanog sustava. Drugi problem je u tome što zdravi obroci još nisu zaživjeli u vrtićima i školama, barem ne dovoljno, i što se insitucionalno ne vodi dovoljno računa o nutritivno kvalitetnim obrocima za dječju populaciju, zaključuje dr. Kažinić Kreho.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....